Utorak, 12. veljače 2013. - U dobi od šest mjeseci djeca s visokim rizikom za razvoj autizma već imaju određene razlike u mozgu. To otkriva tim stručnjaka sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini (SAD) u članku objavljenom u 'American Journal Psychiatry'.
Prema njihovim zaključcima, promatrane su anomalije povezane s količinom i ustrojem bijele tvari i međusobnim vezama mozga tijekom ranog djetinjstva. "To nikada nije proučavano kod tako mlade djece i s dvogodišnjim praćenjem da se vidi kako se razvijaju", kaže Mara Parellada, dječji i adolescentni psihijatar i koordinator jedinice AMI-TEA u bolnica Gregorio Marañón u Madridu.
Budući da se simptomi autizma obično očituju nakon dvije godine života, autori ovog istraživanja željeli su provjeriti mozak skriva li neke tragove koji mogu upućivati na rizik od razvoja ovog poremećaja. Da bi to učinili, odabrali su 92 djece koja su imala starije braće i sestre s autizmom (visoki faktor rizika). Dok su spavali, podvrgnuli su se specifičnim testovima magnetske rezonancije u šest mjeseci i u 24. Uz to su im podvrgnuti i slavljenički skeneri u 12 i 24 mjeseca.
Na kraju studije, odnosno nakon dvije godine, 28 djece (30%) je zadovoljilo kriterije za dijagnozu poremećaja iz autizma. Ostatak, 70%, nije se pridržavao. Kao što istraživači ističu, razlika između onih koji su napokon razvili poremećaj i onih koji nisu, bila je u "opsegu vlakana bijele tvari (putovi koji spajaju središnje regije) izmjerenima frakcijskom anizotropijom (AF).
Studija je ispitala 15 različitih tragova vlakna i otkrila značajne razlike u 12 od njih kada je riječ o djeci s autizmom. U djece koja su prezentirala poremećaj, brzina kojom je organizirana bijela tvar bila je manja.
Za glavnog voditelja istraživanja, Jason Wolffa, "ovaj dokaz sugerira da autizam pogađa cijeli mozak, a ne u izolaciji od bilo koje određene regije." Uz to, dodaje, "ovaj obećavajući nalaz prvi je korak prema mogućnosti razvoja biomarkera rizika koji poboljšava našu trenutnu sposobnost dijagnoze autizma." To bi povećalo šanse za "prekid postupka ciljanim intervencijama".
U skladu s tim, španjolski stručnjak objašnjava da "što ranije se otkriva rizik od autizma, prije se može djelovati i oblikovati mozak djeteta". Ne smijemo zaboraviti da je „to vrlo ovisno o vitalnom iskustvu (što je mlađe, to je veća plastičnost) i, pravilno stimulirajući, evolucija se može mijenjati. Sve je više dokaza koji identificiraju djecu s poremećajima u razvoju prije i intenzivno interveniraju, sve je više djece koja ne ispunjavaju kriterije za autizam. "
Izvor:
Oznake:
Vijesti Lijekovi Obitelj
Prema njihovim zaključcima, promatrane su anomalije povezane s količinom i ustrojem bijele tvari i međusobnim vezama mozga tijekom ranog djetinjstva. "To nikada nije proučavano kod tako mlade djece i s dvogodišnjim praćenjem da se vidi kako se razvijaju", kaže Mara Parellada, dječji i adolescentni psihijatar i koordinator jedinice AMI-TEA u bolnica Gregorio Marañón u Madridu.
Budući da se simptomi autizma obično očituju nakon dvije godine života, autori ovog istraživanja željeli su provjeriti mozak skriva li neke tragove koji mogu upućivati na rizik od razvoja ovog poremećaja. Da bi to učinili, odabrali su 92 djece koja su imala starije braće i sestre s autizmom (visoki faktor rizika). Dok su spavali, podvrgnuli su se specifičnim testovima magnetske rezonancije u šest mjeseci i u 24. Uz to su im podvrgnuti i slavljenički skeneri u 12 i 24 mjeseca.
Na kraju studije, odnosno nakon dvije godine, 28 djece (30%) je zadovoljilo kriterije za dijagnozu poremećaja iz autizma. Ostatak, 70%, nije se pridržavao. Kao što istraživači ističu, razlika između onih koji su napokon razvili poremećaj i onih koji nisu, bila je u "opsegu vlakana bijele tvari (putovi koji spajaju središnje regije) izmjerenima frakcijskom anizotropijom (AF).
Studija je ispitala 15 različitih tragova vlakna i otkrila značajne razlike u 12 od njih kada je riječ o djeci s autizmom. U djece koja su prezentirala poremećaj, brzina kojom je organizirana bijela tvar bila je manja.
Za glavnog voditelja istraživanja, Jason Wolffa, "ovaj dokaz sugerira da autizam pogađa cijeli mozak, a ne u izolaciji od bilo koje određene regije." Uz to, dodaje, "ovaj obećavajući nalaz prvi je korak prema mogućnosti razvoja biomarkera rizika koji poboljšava našu trenutnu sposobnost dijagnoze autizma." To bi povećalo šanse za "prekid postupka ciljanim intervencijama".
U skladu s tim, španjolski stručnjak objašnjava da "što ranije se otkriva rizik od autizma, prije se može djelovati i oblikovati mozak djeteta". Ne smijemo zaboraviti da je „to vrlo ovisno o vitalnom iskustvu (što je mlađe, to je veća plastičnost) i, pravilno stimulirajući, evolucija se može mijenjati. Sve je više dokaza koji identificiraju djecu s poremećajima u razvoju prije i intenzivno interveniraju, sve je više djece koja ne ispunjavaju kriterije za autizam. "
Izvor: