Sjedilački način života trenutno je četvrti faktor rizika od smrtnosti u svijetu. Slijedi pregled odnosa između nedostatka ili odsutnosti tjelesne aktivnosti i razvoja različitih kroničnih patologija.
Kakvo je sjedilačko stanje?
Svjetska zdravstvena organizacija definira sjedeći način života kao "stanje u kojem se kretanja minimaliziraju i troškovi energije su blizu odmora".
Suprotstavlja se tjelesnoj aktivnosti koja je prema WHO definirana "kao bilo koji pokret koji proizvodi skeletni mišić, odgovoran za povećanje energetskih izdataka".
Trenutne preporuke trenutno zagovaraju praksu redovite tjelesne aktivnosti 30 min dnevno, 5 puta tjedno.
Populacije koje se tiču sjedilačkog načina života
Sjedilački način života češće pogađa ljude koji žive u nepovoljnom socioekonomskom kontekstu, a povezan je i sa starenjem, fizičkom neaktivnošću koja se povećava s godinama.
Globalne posljedice sjedilačkog načina života na zdravlje
2002. godine WHO klasificira sjedeći način života kao jedan od glavnih faktora smrtnosti među nezaraznim bolestima, nakon zaraznih bolesti. To je četvrti faktor rizika od smrtnosti u svijetu.
Povezanost sjedilačkog načina života i različitih poremećaja i bolesti
Prekomjerna težina i pretilost
Sjedilački način života uz hormonske čimbenike, nasljedne i prehrambene navike važan je faktor rizika za prekomjernu težinu i pretilost kod muškaraca, žena i djece.
Pretilost je veliki faktor rizika za razvoj različitih patologija, poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, viška lipida u krvi ili kardiovaskularnih problema. Također je na početku drugih posebno invalidnih poremećaja, poput sindroma apneje u snu i bolesti zglobova (osteoartritis).
Kardiovaskularne bolesti
Rizik od obolijevanja od koronarne bolesti srca je 1, 8 puta veći kod osoba koje sjede.
Kardiovaskularne bolesti
Uz pušenje, visoki krvni tlak i pretilost, tjelesna neaktivnost slabi faktor u radu srca. U sjedilačkoj osobi srce ima tendenciju gubitka snage kontrakcije, prima i šalje manje krvi u tijelo, opskrbljuje mišiće i organe manje kisika i brže se oporavlja u slučaju srčane nesreće. Aktivniji način života, čak i u srednjem ili starijem dobu, povezan je s manje visokim stopama smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Dijabetes tipa 2
Nekoliko epidemioloških studija pokazalo je odnos između sjedilačkog načina života i povećanog rizika obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Suprotno tome, druga istraživanja pokazala su da praksa redovite tjelesne aktivnosti dopušta sprečavanje nastanka dijabetesa tipa 2.
Visoki krvni tlak
Prema francuskom istraživanju prehrane i zdravlja provedenom 2006. i 2007., sjedilački način života faktor je povećanja krvnog tlaka u određenoj populaciji, poput pretilih žena, žena mlađih od 55 godina, muškaraca normalne težine i između 18 godina i 29 godina
Porast tjelesne aktivnosti i smanjenje sjedilačkog ponašanja dio su sredstava bez lijekova koja omogućuju prevenciju hipertenzije.
Rak debelog crijeva
Sjedeći ljudi imaju očito veći rizik od raka debelog crijeva u usporedbi s ljudima koji imaju značajnu tjelesnu aktivnost, prema nekoliko studija.
Povezan s pretilošću, sjedilački način života povećao bi rizik od raka debelog crijeva sa otprilike 30 do 50%, a u istom omjeru rizik od ostalih vrsta raka: raka dojke, raka bubrega i raka endometrija.
osteoporoza
Sjedilački način života i produljena imobilizacija oslabljuju kostur, kosti i pogoduju razvoju osteoporoze.
JPC-PROD - Fotolia.com
