Pranje orašastih plodova umjesto praha s fosfatima, povrće bez pesticida, hrana bez pojačivača - kakav je odnos s vodom bez kore? Ogroman. Cijanobakterije vole fosfate, a oni se nalaze u prahu za pranje i otpadu od proizvodnje hrane. Ekologija nije hir, već nužnost.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svako treće dijete mlađe od 14 godina umire zbog narušenog okoliša. Nema se što čekati. Morate naučiti živjeti ekološki. Cijanobakterije, rak, autoimune bolesti i alergije ne dolaze niotkuda. Znanstvena istraživanja pokazuju da se u našim tijelima nakupljaju pesticidi (sredstva za suzbijanje biljnih štetnika) i herbicidi (vrsta pesticida koji se koristi za suzbijanje korova). Tim znanstvenika s Instituta za bakteriologiju i mikologiju Sveučilišta u Leipzigu pod nadzorom prof. Monika Krueger izgubila je skupinu ljudi koji nisu povezani sa poljoprivredom - odnosno biljnim potrošačima. U svima su otkrivena ležišta pesticida i herbicida. A ove tvari mogu oštetiti naš genom i povećati našu osjetljivost na rak.
Cijanobakterije uzgajane na fosfatima
Fosfati, koji su prisutni u prahu za pranje, a koriste se kao emulgatori, regulatori kiselosti i stabilizatori (npr. U kolu i tvrdim sirevima E-451 i E-452) izazivaju rast fitoplanktona u vodi (npr. Cijanobakterije). Ovčje kože nastale na površini uzimaju kisik iz drugih organizama i narušavaju ekološku ravnotežu jezera i mora. A oni nam kvare praznike i prijete nam, npr. Dermatitisom, ako svejedno uđemo u vodu, jer su neke cijanobakterije otrovne. Osim toga, fosfati ulaze u riblje organizme. Za ljude je višak fosfata u hrani vrlo štetan. Izlaže nas neravnoteži kalcij-fosfor, što rezultira osteoporozom, osim toga, remeti funkcioniranje živčanog sustava, doprinosi razvoju alergija, karcinoma pluća i zatajenja bubrega. A fosfati su samo jedna tvar koja ulazi u okoliš pod utjecajem naših aktivnosti.
Kako voditi zelenu kuću?
Ekološki ne mora značiti skupo. Na nama je da spustimo cijene ekološke robe - hrane, kozmetike, proizvoda za čišćenje, pa čak i odjeće. Ako kupimo više takvih proizvoda, izbjegavajući masovnu proizvodnju punu konzervansa, bojila, umjetnih gnojiva, kemijskih punila, kvasaca i pojačivača okusa - prisilit ćemo proizvođače da svoje proizvodne linije prebace na zelenije. Potreban je određeni napor. Prvo steknite znanje i pažljivo slijedite oznake robe.Ne možemo se uhvatiti za lijepe riječi: seoski kruh, bakina šunka, zdrava jaja, organska jaja, stajaća jaja. Morate čitati etikete, analizirati sastav, sadržaj različitih Es-a, čitati marke na jajima - inače će nam proizvođači napraviti balon kao i prije. A ovo je o našem zdravlju i našoj djeci.
Orašasti plodovi umjesto praha, ocat umjesto tekućine za čišćenje
Drugo, vrijedi unijeti promjene u naše svakodnevne aktivnosti. Orašasti plodovi sadrže prirodne tvari za pranje, biorazgradive i neškodljive za okoliš. Stavite nekoliko orašastih plodova u vrećicu u bubanj perilice rublja i gotovo je. Za jako zaprljano rublje to možda neće biti dovoljno. Ali postoje jače tekućine i prašci za pranje koji sadrže prirodne deterdžente od orašastih plodova, kokosa ili sapuna našeg liječnika. Izvrsna kombinacija prirode i moderne tehnologije. Sredstva za čišćenje također ne moraju sadržavati agresivne sastojke. Ocat i soda izvrsno uklanjaju nečistoće u kuhinji i kupaonici. Ali možete posegnuti i za ekološkim tekućinama, gelovima i puderima na bazi prirodnih sastojaka. Također, kupnja organske kozmetike nije samo briga o vlastitoj koži, već i o okolišu. Proizvodnja ekološke kozmetike u svakoj fazi - od proizvodnje i nabavke sastojaka do konačne proizvodnje kreme ili losiona i njenog pakiranja, provodi se s posebnom brigom o okolišu.
Ušteda na vodi i struji
Ekologija se rađa malim koracima. Na primjer: ako tijekom pranja zuba isključite vodu, uštedjet ćete 9 litara u minuti. Kad potpuno isključite TV, radio i CD opremu, umjesto da ih ostavite u pripravnosti, uštedjet ćete 474 kWh godišnje. Izoliranjem kuće radi smanjenja curenja topline ili ulaganjem u kuću koja ne samo da zadržava, već i vraća toplinu, enormno ćete smanjiti ne samo račune za grijanje, već i potrošnju električne energije, a time i količinu emisije ugljičnog dioksida u atmosferu.