Četvrtak, 21. studenog 2013.- Antibiotici, lijekovi protiv bakterija koje uzrokuju bolest, osnova su suvremene medicine. Ako izgube učinak, infekcije rana ili bolesti poput upale pluća ili sifilisa mogu ponovno biti opasne.
I još više, upozorio je Otto Cars, profesor zaraznih bolesti na Sveučilištu u Uppsali (Švedska): "Također gubimo mogućnost tretmana koji su danas standardni. Transplantacije, zamjena kuka ili kemoterapija djeluju samo ako pacijenti imaju dovoljno obrane protiv infekcija.
Problem je puno veći nego što mislimo. "Zloupotrebom tretmana bakterije mutiraju razvijajući otpornost na lijekove. I sada su takve otporne infekcije postale problem globalne medicine.
U pitanju je zdravlje, nastavlja Otto Cars. Kao direktor mreže ReAct, Cars pokušava koordinirati politiku, lijekove ili istraživačke akcije protiv otpornosti na antibiotike. Za stručnjaka, iako je problem poznat, još uvijek nema praktičnih efekata.
Unatoč upozorenjima o zlouporabi antibiotika, oni se i dalje koriste u stočarstvu kako bi se spriječila bolest i potaknuo rast. Nadalje, mutacije uzrokuju zlouporaba i njihova primjena bez kontrole.
"Na primjer, intravenski antibiotici za prehladu daju se u Kini", kaže Cars, "Potrošnja je trenutno 138 grama po osobi, dok je u Švedskoj samo sedam grama. To je masovna konzumacija."
Bolje dijagnoze i novi antibiotici U Europskoj uniji postoji zakon koji zahtijeva davanje antibiotika na recept. Međutim, u zemljama poput Italije ili Grčke i dalje se slobodno prodaju.
U drugim poput SAD-a, vlasti sumnjaju da se gotovo polovica propisanih uzima bez potrebe ili na pogrešan način. I prije svega, često se propisuju "generički" antibiotici, a da se uopće ne zna vrsta bakterija. "Ponekad se pretpostavlja da bakterija uzrokuje infekciju", kritizira Otto Cars. "Ako nije točno, pacijent prima antibiotike koji ga ne poslužuju.
Zato se dijagnoze moraju ubrzati. "Problem je u tome što su za utvrđivanje uzročnika koji uzrokuje bolest potrebni kultura i laboratorijski testovi. I iako postoje uređaji koji daju rezultate u kratkom vremenu, oni su skupi i koriste se Vrlo malo: podjednako su sporna istraživanja u potrazi za novim rješenjima protiv mutantnih bakterija.
U industriji nedostaju poticaji, kaže Anthony So, programski direktor, Global Health and Technology Access na Sanford School of Public Policy. "U farmaceutskoj industriji cijena istraživanja je vrlo visoka, a uspjeh nije siguran.
Generički antibiotici obećavaju više koristi od lijeka koji je razvijen samo za liječenje jedne bakterije. "Osim toga, antibiotici se obično konzumiraju kratko vrijeme, dok su lijekovi protiv stresa, dijabetesa ili HIV-a mnogo unosniji. Protiv zlouporabe antibiotika.
Arturo Quizphe sa Sveučilišta Cuenca u Ekvadoru traži da se problem otpornih bakterija smatra društvenim i ekološkim problemom. Za njega su važan dio prirode: "O bakterijama govorimo samo kad govorimo o bolestima. Svi ih žele eliminirati. Ali postoje i drugi koji su vrlo korisni i važni za čovjeka, a mi još uvijek ne znamo kako će reagirati na onečišćenje. Trebali bismo biti oprezniji." Zajedno sa skupinom studenata i umjetnika, Quizphe je pokrenuo umjetnički i obrazovni projekt.
Fotografije ili kazalište za djecu kako bi naučili o bakterijama. Također u Britaniji postoji sličan projekt pod nazivom "Pazi, ne antibiotici!". "Bakterije su na zemlji duže od ljudi", nastavlja Quizphe: "Ako ih napadnemo, oduprit će se. Oni na to imaju pravo."
Izvor:
Oznake:
Cut-And-Dijete Seksualnost Dijeta-I-Prehrana
I još više, upozorio je Otto Cars, profesor zaraznih bolesti na Sveučilištu u Uppsali (Švedska): "Također gubimo mogućnost tretmana koji su danas standardni. Transplantacije, zamjena kuka ili kemoterapija djeluju samo ako pacijenti imaju dovoljno obrane protiv infekcija.
Problem je puno veći nego što mislimo. "Zloupotrebom tretmana bakterije mutiraju razvijajući otpornost na lijekove. I sada su takve otporne infekcije postale problem globalne medicine.
Opće opasnosti po zdravlje
U pitanju je zdravlje, nastavlja Otto Cars. Kao direktor mreže ReAct, Cars pokušava koordinirati politiku, lijekove ili istraživačke akcije protiv otpornosti na antibiotike. Za stručnjaka, iako je problem poznat, još uvijek nema praktičnih efekata.
Unatoč upozorenjima o zlouporabi antibiotika, oni se i dalje koriste u stočarstvu kako bi se spriječila bolest i potaknuo rast. Nadalje, mutacije uzrokuju zlouporaba i njihova primjena bez kontrole.
"Na primjer, intravenski antibiotici za prehladu daju se u Kini", kaže Cars, "Potrošnja je trenutno 138 grama po osobi, dok je u Švedskoj samo sedam grama. To je masovna konzumacija."
Bolje dijagnoze i novi antibiotici U Europskoj uniji postoji zakon koji zahtijeva davanje antibiotika na recept. Međutim, u zemljama poput Italije ili Grčke i dalje se slobodno prodaju.
U drugim poput SAD-a, vlasti sumnjaju da se gotovo polovica propisanih uzima bez potrebe ili na pogrešan način. I prije svega, često se propisuju "generički" antibiotici, a da se uopće ne zna vrsta bakterija. "Ponekad se pretpostavlja da bakterija uzrokuje infekciju", kritizira Otto Cars. "Ako nije točno, pacijent prima antibiotike koji ga ne poslužuju.
Zato se dijagnoze moraju ubrzati. "Problem je u tome što su za utvrđivanje uzročnika koji uzrokuje bolest potrebni kultura i laboratorijski testovi. I iako postoje uređaji koji daju rezultate u kratkom vremenu, oni su skupi i koriste se Vrlo malo: podjednako su sporna istraživanja u potrazi za novim rješenjima protiv mutantnih bakterija.
U industriji nedostaju poticaji, kaže Anthony So, programski direktor, Global Health and Technology Access na Sanford School of Public Policy. "U farmaceutskoj industriji cijena istraživanja je vrlo visoka, a uspjeh nije siguran.
Generički antibiotici obećavaju više koristi od lijeka koji je razvijen samo za liječenje jedne bakterije. "Osim toga, antibiotici se obično konzumiraju kratko vrijeme, dok su lijekovi protiv stresa, dijabetesa ili HIV-a mnogo unosniji. Protiv zlouporabe antibiotika.
Arturo Quizphe sa Sveučilišta Cuenca u Ekvadoru traži da se problem otpornih bakterija smatra društvenim i ekološkim problemom. Za njega su važan dio prirode: "O bakterijama govorimo samo kad govorimo o bolestima. Svi ih žele eliminirati. Ali postoje i drugi koji su vrlo korisni i važni za čovjeka, a mi još uvijek ne znamo kako će reagirati na onečišćenje. Trebali bismo biti oprezniji." Zajedno sa skupinom studenata i umjetnika, Quizphe je pokrenuo umjetnički i obrazovni projekt.
Fotografije ili kazalište za djecu kako bi naučili o bakterijama. Također u Britaniji postoji sličan projekt pod nazivom "Pazi, ne antibiotici!". "Bakterije su na zemlji duže od ljudi", nastavlja Quizphe: "Ako ih napadnemo, oduprit će se. Oni na to imaju pravo."
Izvor:
-a-ryzyko-wady-serca-u-dziecka-porada-eksperta.jpg)
