Petak, 2. studenoga 2012. - Istraživači na istraživačkom centru za magnetsku rezonancu (CMRR) sa Sveučilišta u Minnesoti u Sjedinjenim Državama otkrili su malu populaciju neurona koji sudjeluju u mjerenju vremena, proces koji tradicionalno Bilo je teško studirati u laboratoriju. U studiji, objavljenoj u 'PLoS Biology', istraživači su razvili zadatak u kojem se nekoliko majmuna moglo osloniti samo na svoj unutarnji osjećaj vremena. Majmuni su obučeni da neprestano pomiču oči u pravilnim intervalima, bez ikakvih vanjskih signala ili neposrednog očekivanja nagrade. Istraživači su primijetili da su, unatoč nedostatku osjetilnih informacija, majmuni bili vrlo precizni i dosljedni u svom programiranom ponašanju. Ta se koherencija može objasniti aktivnošću u specifičnom području mozga koji se naziva lateralno intraparietalno područje (LIP).
"Za razliku od prethodnih studija koje su primijetile porast aktivnosti povezane s vremenom, otkrili smo da se aktivnost LIP-a smanjivala konstantnom brzinom između sinkroniziranih pokreta", objašnjava glavni istraživač Geoffrey Ghose, izvanredni profesor Neuroznanosti na sveučilište u Minnesoti.
Za Ghose "važno je napomenuti da je percepcija vremena životinja varirala ovisno o aktivnosti tih neurona. Kao da je aktivnost neurona funkcionirala kao unutarnji sat."
Razvijajući model koji će pomoći objasniti razlike u vremenskim signalima, studija također sugerira da u mozgu ne postoji središnji sat koji je uključen u sve zadatke usklađivanja. Umjesto toga, svaki od krugova odgovornih za različite radnje u mozgu može samostalno proizvesti točan vremenski signal.
Buduća istraživanja proučit će kako ti precizni vremenski signali nastaju kao rezultat prakse i učenja, te ako, kad se signali promijene, stvaraju jasne učinke na ponašanje.
Izvor:
Oznake:
Dijeta-I-Prehrana Seks Provjeri
"Za razliku od prethodnih studija koje su primijetile porast aktivnosti povezane s vremenom, otkrili smo da se aktivnost LIP-a smanjivala konstantnom brzinom između sinkroniziranih pokreta", objašnjava glavni istraživač Geoffrey Ghose, izvanredni profesor Neuroznanosti na sveučilište u Minnesoti.
Za Ghose "važno je napomenuti da je percepcija vremena životinja varirala ovisno o aktivnosti tih neurona. Kao da je aktivnost neurona funkcionirala kao unutarnji sat."
Razvijajući model koji će pomoći objasniti razlike u vremenskim signalima, studija također sugerira da u mozgu ne postoji središnji sat koji je uključen u sve zadatke usklađivanja. Umjesto toga, svaki od krugova odgovornih za različite radnje u mozgu može samostalno proizvesti točan vremenski signal.
Buduća istraživanja proučit će kako ti precizni vremenski signali nastaju kao rezultat prakse i učenja, te ako, kad se signali promijene, stvaraju jasne učinke na ponašanje.
Izvor:
