Petak, 22. veljače 2013. - Skupina znanstvenika priprema se za predstavljanje prvih rezultata projekta osmišljenog za stvaranje prve detaljne karte ljudskog mozga.
Ovaj bi projekt mogao pomoći, na primjer, da se zna zašto neki ljudi imaju više vještina od drugih za znanost, glazbu ili umjetnost.
Prve slike istraživanja objavljene su na sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti koji je održan u Bostonu.
Imao sam priliku otkriti kako znanstvenici razvijaju nove tehnike za stvaranje slika mozga podvrgavajući se skeneru.
Znanstvenici iz Opće bolnice Massachusetts guraju mozak do krajnjih granica koristeći skenere izgrađene posebno za tu svrhu koji su među najmoćnijima na svijetu.
Za rad magneta za skener potrebno je 22MW električne energije, baš kao i nuklearna podmornica.
Prije nego što sam pokrenuo skener, istraživači su me pitali da li preferiram onaj koji traje 10 minuta ili onaj koji traje 45 minuta, što bi rezultiralo jednim od najsloženijih skenera ikada napravljenih. Samo njih pedeset je provedeno širom svijeta.
Odlučio sam se za 45-minutni skener.
Bilo je ugodno iskustvo biti zarobljen između dva divovska magneta, dok su snažna i promjenjiva magnetska polja tražila male čestice vode koje putuju kroz živčana vlakna.
Prateći ove čestice, znanstvenici koji su bili u susjednoj sobi uspjeli su otkriti glavne veze mog mozga.
Slike otkrivaju najvažnije veze mozga u jarkim bojama.
Rezultat je bila 3D slika koja je u jarkim bojama otkrila najvažnije veze mog mozga.
Jedan od znanstvenika koji je vodio projekt napravio mi je vodič kroz glavu.
Pokazao mi je vezu koja mi pomaže da vidim i drugu koja mi pomaže razumjeti govor. Mogli ste vidjeti blizanaste lukove koji obrađuju moje emocije i vezu između desne i lijeve strane moga mozga.
Profesor Wedeen koristio je softver za vizualizaciju koji mu je omogućio putovanje između različitih veza, pa čak i fokusiranje na sitne detalje.
Ovim projektom nadaju se da će razumjeti kako funkcionira ljudski um i što se događa kad nešto ne ide dobro.
"Postoje svi ovi problemi mentalnog zdravlja i naš način pokušaja razumijevanja nije se promijenio u gotovo 100 godina", kaže Wedeen.
"Mi nemamo slikovne metode poput onih u srcu da bismo znali što ne funkcionira u mozgu. Zar ne bi bilo fantastično kada bismo mogli ući unutra i vidjeti sve kako bismo mogli savjetovati ljude o riziku koji imaju i kako im možemo pomoći prevladati te probleme? ", pita znanstvenik.
Tehnologija snimanja mozga razvija se za projekt pod vodstvom SAD-a pod nazivom Human Connectome Project (HCP).
Kao i kod Projekta ljudskog genoma, dobiveni podaci bit će dostavljeni znanstvenicima tijekom obrade skenera. Prvi podaci između 80 i 100 ljudi bit će objavljeni za nekoliko tjedana.
HCP je petogodišnji projekt koji financira Nacionalni zavod za zdravstvo SAD-a. Njegov je cilj mapirati cijeli sustav ljudskih neuroloških veza skeniranjem mozga oko 1.200 ljudi.
Istraživači će također prikupljati genetičke i informacije o ponašanju od subjekata kako bi stvorili cjelovitu sliku faktora koji utječu na ljudski um.
Dijagram ožičenja mozga nije fiksiran.
Dijagram ožičenja mozga nije poput elektroničkog uređaja koji je fiksiran. Vjeruje se da se nakon svakog iskustva događaju promjene, pa je svaka mapa mozga kod svake osobe različita. Evidencija u trajnoj promjeni tko smo i što smo učinili.
Kao što objašnjava dr. Tim Behrens sa Sveučilišta u Oxfordu, HCP će moći testirati hipotezu da se umovi razlikuju baš kao i veze.
"Vjerojatno ćemo puno naučiti o ljudskom ponašanju."
"Neke se veze između različitih dijelova mozga mogu razlikovati kod ljudi s različitim ličnostima i sposobnostima. Na primjer, postoji veza kod ljudi koji vole rizikovati, a druga kod onih koji vole igrati sigurno ”.
"Tako ćemo moći reći koji ljudi vole padobranstvo, a koji radije ostaju kod kuće gledajući televiziju."
"To će biti nevjerojatan izvor za neuroznanost jer će pomoći razumjeti kako mozak funkcionira", zaključuje Behrens.
Profesor Steve Petersen, koji radi za HCP na Sveučilištu Washignton, želi identificirati različite dijelove mozga koji imaju veze s našom sposobnošću rješavanja znanstvenih problema, koncentriranja i pohranjivanja podataka u sjećanje.
"Romantični dio svega toga je da ulazimo s naše ljudske strane", kaže Petersen.
Izvor:
Oznake:
Zdravlje Seksualnost Ljepota
Ovaj bi projekt mogao pomoći, na primjer, da se zna zašto neki ljudi imaju više vještina od drugih za znanost, glazbu ili umjetnost.
Prve slike istraživanja objavljene su na sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti koji je održan u Bostonu.
Imao sam priliku otkriti kako znanstvenici razvijaju nove tehnike za stvaranje slika mozga podvrgavajući se skeneru.
Znanstvenici iz Opće bolnice Massachusetts guraju mozak do krajnjih granica koristeći skenere izgrađene posebno za tu svrhu koji su među najmoćnijima na svijetu.
Za rad magneta za skener potrebno je 22MW električne energije, baš kao i nuklearna podmornica.
Prije nego što sam pokrenuo skener, istraživači su me pitali da li preferiram onaj koji traje 10 minuta ili onaj koji traje 45 minuta, što bi rezultiralo jednim od najsloženijih skenera ikada napravljenih. Samo njih pedeset je provedeno širom svijeta.
Odlučio sam se za 45-minutni skener.
Bilo je ugodno iskustvo biti zarobljen između dva divovska magneta, dok su snažna i promjenjiva magnetska polja tražila male čestice vode koje putuju kroz živčana vlakna.
Prateći ove čestice, znanstvenici koji su bili u susjednoj sobi uspjeli su otkriti glavne veze mog mozga.
3D slika
Slike otkrivaju najvažnije veze mozga u jarkim bojama.
Rezultat je bila 3D slika koja je u jarkim bojama otkrila najvažnije veze mog mozga.
Jedan od znanstvenika koji je vodio projekt napravio mi je vodič kroz glavu.
Pokazao mi je vezu koja mi pomaže da vidim i drugu koja mi pomaže razumjeti govor. Mogli ste vidjeti blizanaste lukove koji obrađuju moje emocije i vezu između desne i lijeve strane moga mozga.
Profesor Wedeen koristio je softver za vizualizaciju koji mu je omogućio putovanje između različitih veza, pa čak i fokusiranje na sitne detalje.
Ovim projektom nadaju se da će razumjeti kako funkcionira ljudski um i što se događa kad nešto ne ide dobro.
"Postoje svi ovi problemi mentalnog zdravlja i naš način pokušaja razumijevanja nije se promijenio u gotovo 100 godina", kaže Wedeen.
"Mi nemamo slikovne metode poput onih u srcu da bismo znali što ne funkcionira u mozgu. Zar ne bi bilo fantastično kada bismo mogli ući unutra i vidjeti sve kako bismo mogli savjetovati ljude o riziku koji imaju i kako im možemo pomoći prevladati te probleme? ", pita znanstvenik.
Tehnologija snimanja mozga razvija se za projekt pod vodstvom SAD-a pod nazivom Human Connectome Project (HCP).
Kao i kod Projekta ljudskog genoma, dobiveni podaci bit će dostavljeni znanstvenicima tijekom obrade skenera. Prvi podaci između 80 i 100 ljudi bit će objavljeni za nekoliko tjedana.
HCP je petogodišnji projekt koji financira Nacionalni zavod za zdravstvo SAD-a. Njegov je cilj mapirati cijeli sustav ljudskih neuroloških veza skeniranjem mozga oko 1.200 ljudi.
Istraživači će također prikupljati genetičke i informacije o ponašanju od subjekata kako bi stvorili cjelovitu sliku faktora koji utječu na ljudski um.
Stalne promjene
Dijagram ožičenja mozga nije fiksiran.
Dijagram ožičenja mozga nije poput elektroničkog uređaja koji je fiksiran. Vjeruje se da se nakon svakog iskustva događaju promjene, pa je svaka mapa mozga kod svake osobe različita. Evidencija u trajnoj promjeni tko smo i što smo učinili.
Kao što objašnjava dr. Tim Behrens sa Sveučilišta u Oxfordu, HCP će moći testirati hipotezu da se umovi razlikuju baš kao i veze.
"Vjerojatno ćemo puno naučiti o ljudskom ponašanju."
"Neke se veze između različitih dijelova mozga mogu razlikovati kod ljudi s različitim ličnostima i sposobnostima. Na primjer, postoji veza kod ljudi koji vole rizikovati, a druga kod onih koji vole igrati sigurno ”.
"Tako ćemo moći reći koji ljudi vole padobranstvo, a koji radije ostaju kod kuće gledajući televiziju."
"To će biti nevjerojatan izvor za neuroznanost jer će pomoći razumjeti kako mozak funkcionira", zaključuje Behrens.
Profesor Steve Petersen, koji radi za HCP na Sveučilištu Washignton, želi identificirati različite dijelove mozga koji imaju veze s našom sposobnošću rješavanja znanstvenih problema, koncentriranja i pohranjivanja podataka u sjećanje.
"Romantični dio svega toga je da ulazimo s naše ljudske strane", kaže Petersen.
Izvor:
