Utorak, 7. svibnja 2013. - Postoji devet janjadi malo više od šest mjeseci, uobičajenog dnevnog svjetla, ali fluorescentnog zelenog tona pod ultraljubičastom svjetlošću, svojstva koju pruža gen meduza.
Za one koji nisu upoznati s transgenezom, na prvi se pogled ovaj eksperiment može činiti pomalo rocambolesque, ali njegovi rezultati predstavljaju daljnji korak prema budućnosti u kojoj transgene životinje mogu pomoći izliječiti bolesti.
U to vjeruju znanstvenici koji su razvili eksperiment u Montevideu, suradnja tima Instituta za razmnožavanje životinja Urugvaj (Irauy) i InstitutPastera, uz podršku stručnjaka IgnacioAnegóna.
Transgeneza se sastoji u "uvozu" gena od interesa za jednu specifičnu vrstu do druge, tako da ga ugradi u svoj DNK, s namjerom stvaranja novih karakteristika koje se smatraju korisnim.
"U ovom slučaju uzimamo ovcu kao vrstu primatelja tih gena. Na taj način janje koje se rodi ima genom ovce, to jest, svi genetski podaci ovaca su ovce, ali imaju i gen izvorne vrste koje mu daju određenu karakteristiku koja je zanimljiva ", rekao je za BBC Mundo Alejo Mancheca, utemeljeni Irauyov veterinar i ko-direktor studije.
Za ovaj eksperiment, istraživači su koristili gen koji se izvorno u prirodi nalazi u meduza, Aequorea Victoria, poznata i kao kristalna meduza zbog svoje blistavosti.
Taj gen je odgovoran za proizvodnju zelenog fluorescentnog proteina (GFP), koji sada čini da neka janjeća tkiva sjaju u određenim svjetlosnim uvjetima.
"Kad se taj gen uvede u janjeći zametak, onda janje izražava taj protein", objasnila je Mancheca.
Transgeneza korištena u ovom eksperimentu neće imati nikakvu praktičnu medicinsku upotrebu, jer ono što su urugvajski znanstvenici namjeravali bilo je testiranje korištene složene tehnike i širenje rezultata kako bi znanost mogla napredovati.
"Mi koristimo ovaj poseban gen jer ta zelena boja omogućuje vrlo lako prepoznati je li tehnika bila uspješna, odnosno na prvi pogled možemo znati da je ovaj gen već ugrađen u genom ovaca", rekao je istraživač.
Upotrebu ovog fluorescentnog proteina kao biološkog markera razvila su dva američka i jedan japanski istraživač, čiji su napori priznati 2008. godine Nobelovom nagradom za kemiju.
Prema Menchaci, transgeneza otvara čitav niz prednosti za medicinu "nezamislive u prošlosti".
Tehnika transgeneze kod životinja, mnogo složenija nego u biljkama, u osnovi odgovara medicinskim ciljevima.
"Koristimo ga samo za medicinska istraživanja, za napredak u proizvodnji lijekova ili za poznavanje određenih bolesti", rekao je.
Prema Menchaci, postoje već neki uspješni primjeri ove medicinske primjene: "Posebno postoji primjer transgenih koza koje stvaraju faktor zgrušavanja u svom mlijeku, a to je proizvod koji je u Europi odobren od strane Europske agencije za lijekove (EMA, kraticom na engleskom) i Upravi za hranu i lijekove Sjedinjenih Država (FDA, ili njena akronim na engleskom) i koja se već prodaje u svijetu. "
Postoje i drugi proizvodi koje su nadležna tijela potvrdila do očekivanja puštanja na tržište u narednim godinama.
Ali tehnologija transgeneze "još uvijek je vrlo složena i zbog toga je vrlo malo laboratorija koje imaju na raspolaganju u cijelom svijetu i to je ograničenje za istraživanje", rekao je Menchaca.
Poput urugvajskih istraživača, i drugi znanstveni timovi u svijetu pokušavaju različitim tehnikama da ga pojednostave.
U pokusu koji je vodio Menchaca korištena je nešto modernija tehnologija od prethodne koja ima veću učinkovitost proizvodnje.
"U ovom se slučaju rodilo devet janjadi, a devet je transgenih. S drugim tehnikama učinkovitost je puno niža", objasnio je.
U budućnosti tim planira nastaviti raditi na pojednostavljivanju tehnike.
Prema istraživačima, ove tehnologije nisu u potpunosti dostupne u latinoameričkim zemljama, a upravo je jedan od ciljeva razvoja ovog eksperimenta u Montevideu bio učiniti da tehnika postane dostupna cijeloj regiji i svijetu.
Do sada su tri latinoameričke države izvijestile o rođenju genetski modificiranih životinja: prva je bila Argentina s kravom, druga je Brazil s kozama, a sada Urugvaj s ovcama.
Svi su ovi projekti usmjereni u medicinske svrhe: "koristiti ovu tehnologiju za proizvodnju lijekova u mlijeku krava, koza i ovaca", objasnio je Menchaca.
Transgeni eksperimenti usredotočeni su na ove vrste koje stvaraju mlijeko jer je mužnja vrlo jednostavan i neinvazivan način za izvlačenje lijeka iz životinja.
"Uz to, ove tri životinje imaju veliki kapacitet za proizvodnju proteina u mlijeku", objasnio je Menchaca.
Budući da su rođene do danas, koje imaju šest mjeseci, urugvajske ovce nastavljaju svijetliti zeleno kao i prvi dan, tako da je ispunjen prvi cilj eksperimenta, koji je trebao potvrditi da li ovce održavaju izraz fluorescentnog proteina.
"Sada ih imamo u eksperimentalnim uvjetima, u kojima se neprestano ocjenjuju i uspoređuju s drugim životinjama", objasnio je istraživač.
Ovce su vrlo oprezne i vizualno ne pokazuju razliku s drugim transgenim janjadi.
"Za razliku od životinja koje se koriste za proizvodnju hrane, poput mesa, nitko ih neće žrtvovati. Oni će živjeti što duže", rekao je Menchaca.
"Imat će normalan život ovaca", zaključio je.
Izvor:
Oznake:
Psihologija Obitelj Glosar
Za one koji nisu upoznati s transgenezom, na prvi se pogled ovaj eksperiment može činiti pomalo rocambolesque, ali njegovi rezultati predstavljaju daljnji korak prema budućnosti u kojoj transgene životinje mogu pomoći izliječiti bolesti.
U to vjeruju znanstvenici koji su razvili eksperiment u Montevideu, suradnja tima Instituta za razmnožavanje životinja Urugvaj (Irauy) i InstitutPastera, uz podršku stručnjaka IgnacioAnegóna.
Transgeneza se sastoji u "uvozu" gena od interesa za jednu specifičnu vrstu do druge, tako da ga ugradi u svoj DNK, s namjerom stvaranja novih karakteristika koje se smatraju korisnim.
"U ovom slučaju uzimamo ovcu kao vrstu primatelja tih gena. Na taj način janje koje se rodi ima genom ovce, to jest, svi genetski podaci ovaca su ovce, ali imaju i gen izvorne vrste koje mu daju određenu karakteristiku koja je zanimljiva ", rekao je za BBC Mundo Alejo Mancheca, utemeljeni Irauyov veterinar i ko-direktor studije.
Za ovaj eksperiment, istraživači su koristili gen koji se izvorno u prirodi nalazi u meduza, Aequorea Victoria, poznata i kao kristalna meduza zbog svoje blistavosti.
Taj gen je odgovoran za proizvodnju zelenog fluorescentnog proteina (GFP), koji sada čini da neka janjeća tkiva sjaju u određenim svjetlosnim uvjetima.
"Kad se taj gen uvede u janjeći zametak, onda janje izražava taj protein", objasnila je Mancheca.
Transgeneza korištena u ovom eksperimentu neće imati nikakvu praktičnu medicinsku upotrebu, jer ono što su urugvajski znanstvenici namjeravali bilo je testiranje korištene složene tehnike i širenje rezultata kako bi znanost mogla napredovati.
"Mi koristimo ovaj poseban gen jer ta zelena boja omogućuje vrlo lako prepoznati je li tehnika bila uspješna, odnosno na prvi pogled možemo znati da je ovaj gen već ugrađen u genom ovaca", rekao je istraživač.
Upotrebu ovog fluorescentnog proteina kao biološkog markera razvila su dva američka i jedan japanski istraživač, čiji su napori priznati 2008. godine Nobelovom nagradom za kemiju.
Medicinska primjena
Prema Menchaci, transgeneza otvara čitav niz prednosti za medicinu "nezamislive u prošlosti".
Tehnika transgeneze kod životinja, mnogo složenija nego u biljkama, u osnovi odgovara medicinskim ciljevima.
"Koristimo ga samo za medicinska istraživanja, za napredak u proizvodnji lijekova ili za poznavanje određenih bolesti", rekao je.
Prema Menchaci, postoje već neki uspješni primjeri ove medicinske primjene: "Posebno postoji primjer transgenih koza koje stvaraju faktor zgrušavanja u svom mlijeku, a to je proizvod koji je u Europi odobren od strane Europske agencije za lijekove (EMA, kraticom na engleskom) i Upravi za hranu i lijekove Sjedinjenih Država (FDA, ili njena akronim na engleskom) i koja se već prodaje u svijetu. "
Postoje i drugi proizvodi koje su nadležna tijela potvrdila do očekivanja puštanja na tržište u narednim godinama.
Ali tehnologija transgeneze "još uvijek je vrlo složena i zbog toga je vrlo malo laboratorija koje imaju na raspolaganju u cijelom svijetu i to je ograničenje za istraživanje", rekao je Menchaca.
Poput urugvajskih istraživača, i drugi znanstveni timovi u svijetu pokušavaju različitim tehnikama da ga pojednostave.
U pokusu koji je vodio Menchaca korištena je nešto modernija tehnologija od prethodne koja ima veću učinkovitost proizvodnje.
"U ovom se slučaju rodilo devet janjadi, a devet je transgenih. S drugim tehnikama učinkovitost je puno niža", objasnio je.
Latinoameričke transgene životinje
U budućnosti tim planira nastaviti raditi na pojednostavljivanju tehnike.
Prema istraživačima, ove tehnologije nisu u potpunosti dostupne u latinoameričkim zemljama, a upravo je jedan od ciljeva razvoja ovog eksperimenta u Montevideu bio učiniti da tehnika postane dostupna cijeloj regiji i svijetu.
Do sada su tri latinoameričke države izvijestile o rođenju genetski modificiranih životinja: prva je bila Argentina s kravom, druga je Brazil s kozama, a sada Urugvaj s ovcama.
Svi su ovi projekti usmjereni u medicinske svrhe: "koristiti ovu tehnologiju za proizvodnju lijekova u mlijeku krava, koza i ovaca", objasnio je Menchaca.
Transgeni eksperimenti usredotočeni su na ove vrste koje stvaraju mlijeko jer je mužnja vrlo jednostavan i neinvazivan način za izvlačenje lijeka iz životinja.
"Uz to, ove tri životinje imaju veliki kapacitet za proizvodnju proteina u mlijeku", objasnio je Menchaca.
Životinjski život
Budući da su rođene do danas, koje imaju šest mjeseci, urugvajske ovce nastavljaju svijetliti zeleno kao i prvi dan, tako da je ispunjen prvi cilj eksperimenta, koji je trebao potvrditi da li ovce održavaju izraz fluorescentnog proteina.
"Sada ih imamo u eksperimentalnim uvjetima, u kojima se neprestano ocjenjuju i uspoređuju s drugim životinjama", objasnio je istraživač.
Ovce su vrlo oprezne i vizualno ne pokazuju razliku s drugim transgenim janjadi.
"Za razliku od životinja koje se koriste za proizvodnju hrane, poput mesa, nitko ih neće žrtvovati. Oni će živjeti što duže", rekao je Menchaca.
"Imat će normalan život ovaca", zaključio je.
Izvor:
-a-ryzyko-wady-serca-u-dziecka-porada-eksperta.jpg)
