Četvrtak, 21. kolovoza 2014. - Testovi inteligencije smatrani su valjanim alatom za predviđanje akademskog, društvenog i profesionalnog uspjeha ljudi. Međutim, nova istraga koja je pregledala nekoliko studija s ukupno 2000 dobrovoljaca samo je dovela u pitanje valjanost ovog odnosa: veći intelektualni kvocijent ne podrazumijeva više mogućnosti za razvoj tih dostignuća. Ili, barem, do te mjere da se u to vjerovalo.
Novo istraživanje, razvijeno na Sveučilištu u Pennsylvaniji (SAD) i objavljeno u 'Proceedings of the National Academy of Sciences' (PNAS), pokazuje da osoba motivira za obavljanje testa inteligencije može utjecati na rezultat koliko i njihov vlastite kognitivne sposobnosti. Nakon što se ovaj efekt uzme u obzir, sposobnost pripisana ocjeni dobivenoj za predviđanje uspjeha u životu značajno se smanjuje, tvrde autori.
Istraživačica Angela Lee Duckworth, s Odjela za psihologiju spomenute institucije, i njezine kolege vjeruju da je došlo do "nesretne zabune" između intelektualnog kvocijenta i inteligencije. Prva mjeri rezultate testa, u koji je moguće uložiti više ili manje napora, dok je druga latentna sposobnost koja se može izraziti u različitim životnim okolnostima.
Pored toga, analiza prethodnih studija, koja je pratila razvoj djece nakon mjerenja intelektualnog kvocijenta, navela je autore da zaključe da je učinak motivacije na dobiveni rezultat "mnogo veći nego što se sada pretpostavlja" u znanstvena literatura Nakon uvođenja ove nove varijable, "prediktivna valjanost inteligencije za vitalne rezultate, posebno u neakademskom kontekstu, značajno je smanjena."
"Test ne predviđa sposobnost pokretanja posla, stvaranje pouzdanih prijatelja ili stvaranje sretne obitelji", tvrdi dr. Luis de Rivera, profesor psihijatrije i direktor magistra psihoterapije na Autonomnom sveučilištu u Madridu. "Testovi mjere logičko-matematičke sposobnosti, ali postoje i druge vrste inteligencije."
Ovaj stručnjak se, u svakom slučaju, sjeća da "testovi inteligencije nisu 'balzam Fierabrása': možda postoje psihotični ljudi, s velikim intelektualnim kvocijentom, ali bez emocionalne inteligencije". De Rivera također ukazuje na ovu društvenu komponentu inteligencije, koja će steći, prema njegovom mišljenju, sve veću ulogu.
"Ovaj novi aspekt počinje se otkrivati. Nešto se mijenja u društvu i zbog čega shvaćamo da logičko-matematička inteligencija nije najvažnija u novoj eri u koju ulazimo", avantura. "U iracionalnoj kulturi razlog je vrlo koristan, ali kad su svi vrlo racionalni, klatno mijenja svoje značenje", kaže De Rivera.
Izvor:
Oznake:
Drugačiji Seks Glosar
Novo istraživanje, razvijeno na Sveučilištu u Pennsylvaniji (SAD) i objavljeno u 'Proceedings of the National Academy of Sciences' (PNAS), pokazuje da osoba motivira za obavljanje testa inteligencije može utjecati na rezultat koliko i njihov vlastite kognitivne sposobnosti. Nakon što se ovaj efekt uzme u obzir, sposobnost pripisana ocjeni dobivenoj za predviđanje uspjeha u životu značajno se smanjuje, tvrde autori.
Istraživačica Angela Lee Duckworth, s Odjela za psihologiju spomenute institucije, i njezine kolege vjeruju da je došlo do "nesretne zabune" između intelektualnog kvocijenta i inteligencije. Prva mjeri rezultate testa, u koji je moguće uložiti više ili manje napora, dok je druga latentna sposobnost koja se može izraziti u različitim životnim okolnostima.
Pored toga, analiza prethodnih studija, koja je pratila razvoj djece nakon mjerenja intelektualnog kvocijenta, navela je autore da zaključe da je učinak motivacije na dobiveni rezultat "mnogo veći nego što se sada pretpostavlja" u znanstvena literatura Nakon uvođenja ove nove varijable, "prediktivna valjanost inteligencije za vitalne rezultate, posebno u neakademskom kontekstu, značajno je smanjena."
"Test ne predviđa sposobnost pokretanja posla, stvaranje pouzdanih prijatelja ili stvaranje sretne obitelji", tvrdi dr. Luis de Rivera, profesor psihijatrije i direktor magistra psihoterapije na Autonomnom sveučilištu u Madridu. "Testovi mjere logičko-matematičke sposobnosti, ali postoje i druge vrste inteligencije."
Vrijednost i pouzdanost
S druge strane, neuropsiholog José Antonio Portellano, redoviti profesor madridskog Sveučilišta Complutense, brani valjanost testova inteligencije kad god ih provede stručnjak i uključi statističku analizu koja jamči valjanost i pouzdanost rezultata. "Ostalo, ono što pronađete na internetu ili u časopisima, zabavno je i neuobičajeno je za testove."Ovaj stručnjak se, u svakom slučaju, sjeća da "testovi inteligencije nisu 'balzam Fierabrása': možda postoje psihotični ljudi, s velikim intelektualnim kvocijentom, ali bez emocionalne inteligencije". De Rivera također ukazuje na ovu društvenu komponentu inteligencije, koja će steći, prema njegovom mišljenju, sve veću ulogu.
"Ovaj novi aspekt počinje se otkrivati. Nešto se mijenja u društvu i zbog čega shvaćamo da logičko-matematička inteligencija nije najvažnija u novoj eri u koju ulazimo", avantura. "U iracionalnoj kulturi razlog je vrlo koristan, ali kad su svi vrlo racionalni, klatno mijenja svoje značenje", kaže De Rivera.
Izvor:
-przyczyny-objawy-leczenie.jpg)
