Planirano je povećati potrošnju na zdravstvenu zaštitu u Poljskoj na 6 posto do 2025. godine. BDP neće značajno poboljšati situaciju pacijenata ako ne poboljšamo kvalitetu medicinskih usluga i svoje troškove ne temeljimo na pouzdanim i ažurnim podacima, a privatne ustanove ne uključimo u mrežu bolnica - apelirao je tijekom 10. Europskog gospodarskog kongresa koji se održao 14.-16. Svibnja 2018. u Katovicama, prof. Paweł Buszman, predsjednik American Heart of Poland.
Među temama o kojima se raspravljalo tijekom sesije pod naslovom: "Financiranje zdravstvenih sustava - pregled rješenja, preporuke", među ostalim bilo je i pitanja financiranja zdravstvenog sustava u Poljskoj, uključujući udio privatnih izdataka za liječenje, kao i pitanja koja se odnose na modele financiranja zdravstvene zaštite i tržište komercijalnog zdravstvenog osiguranja u Poljskoj. Međutim, najveće emocije pobudila je kvaliteta pruženih usluga i njihovo pravilno vrednovanje.
Statistika će vam pomoći u procjeni kvalitete?
Do 2025. godine potrošnja na zdravstvo u Poljskoj povećat će se na 6 posto. Poljski BDP. Između ostalog, ovisi o pravilnoj procjeni zdravstvenih usluga i stvaranju bolničkog sustava procjene na temelju pouzdanih statističkih podataka, koliko će se učinkovito trošiti ta sredstva. U suprotnom, suočit ćemo se s pogoršanjem ionako loše statistike.
- Trošit ćemo novac, samo je pitanje je li u redu? NFZ i AOTMiT već imaju medicinske baze podataka, ali ih donositelji odluka ne koriste, zasnivajući svoje odluke na nejasnim premisama - upozorio je saborski zastupnik Andrzej Sośnierz, zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za zdravstvo
Prvi kvartal 2018. bio je najgori kvartal za bolnice u posljednjih nekoliko godina. U Poljskoj gotovo da nema poviatne bolnice s pozitivnom financijskom bilancom - rekao je Mariusz Wołosz, potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja poviatnih bolnica vojvodstva Śląskie i dodao da razlog zašto su bolnice dužne nije zato što su loše vođene, već zato što ne dobivaju dovoljno sredstava za koristi koje se od njih traže.
Još uvijek ne postoji mehanizam koji bi ukazivao na razlike u troškovima postupaka između pojedinih bolnica, uključujući poviatne bolnice, gdje su, na primjer, troškovi rada potpuno različiti. Štoviše, vrednovanje značajnog dijela medicinskih postupaka podcijenjeno je. Primjer je smanjenje vrednovanja invazivnog liječenja nestabilne angine, što je, u kombinaciji s izuzećem ove bolesti iz kataloga neograničenih koristi, rezultiralo povećanjem broja infarkta, povećanjem broja bolesnika sa zatajenjem srca i stalnim rastom broja smrtnih slučajeva i stopa smrtnosti.
Žrtve loših carina nisu samo pacijenti, već i medicinske ustanove, poput Varšavskog kardiološkog instituta, koji nije proizveo 8 posto. ugovor. Za objekt to znači oko 20 milijuna PLN manje za svakodnevne operacije.
Kardiologija pati od loših cijena
- Da bi se bolnice međusobno uspoređivale, prvo treba procijeniti rizik liječenja određenog pacijenta - objasnio je prof. Paweł Buszman, predsjednik upravnog odbora American Heart of Poland. U tu svrhu, kao u slučaju kardijalnih bolesnika, mogu se koristiti već postojeći registri, na pr. Nacionalni registar kardiokirurgije, napomenuo je Buszman.
U slučaju kardiohirurgije koristi se i Euroscore ljestvica koja uzima u obzir na pr. dob, spol i zdravlje pacijenta. Na njegovoj osnovi tzv početni rizik od zadane kardiokirurgije, koji se zatim uspoređuje s tzv uočeni rizik. Na temelju podataka kojima trenutno raspolažemo Nacionalni zdravstveni fond, zahvaljujući PESEL broju određenog pacijenta, možemo pratiti njegovu sudbinu nakon operacije - uključujući, na primjer, preživljavanje, broj dana hospitalizacije, povijest daljnjeg liječenja. To vam omogućuje da procijenite jesu li intervencije učinkovite i koje troškove pacijent stvara za sustav. Nažalost, Nacionalni zdravstveni fond ne želi dijeliti ovu vrstu podataka - dodao je Buszman.
- Između ostalog, zbog nedostatka sustava za usporedbu pojedinih bolnica i kvalitete njihovih usluga, Gdanski kardiovaskularni centar nije bio uključen u bolničku mrežu, u sklopu koje je djelovao jedan od najboljih odjela za kardiokirurgiju u zemlji. Njegovo mjesto zauzela je javna bolnica u Wejherowou, s puno lošijim rezultatima. Trenutno uočeni nagli pad broja kardioloških zahvata, uključujući koronarnu angiografiju i koronarnu artroplastiku, rezultat je zatvaranja ove vrste velikih i učinkovitih invazivnih kardioloških centara, u kombinaciji s dramatičnim padom vrednovanja nekih kardioloških zahvata. Sumnje se također postavljaju metodom dodjele CMJ akreditacije bolnicama, što je također važno prilikom kvalificiranja bolnica u bolničke mreže. Neke od bolnica PAKS-a, iako su zadovoljavale kriterije, nisu dobile akreditaciju - naglasio je prof. Paweł Buszman, predsjednik upravnog odbora American Heart of Poland. - A bez odgovarajuće procjene medicinskih usluga ne možemo govoriti o kvaliteti usluga koje pružaju bolnice - dodao je Buszman.
Ne možemo si priuštiti nedovoljno financiranje zdravstvene zaštite u Poljskoj
Kao rezultat isključivanja kardiovaskularne razine iz bolničke mreže, zatvoreno je nekoliko vrlo dobrih odjela za invazivnu kardiologiju, kardiokirurgiju i vaskularnu kirurgiju u Poljskoj - rekao je Buszman.
To je statistiku značajno pogoršalo - broj koronarnih angiografija izvedenih u Poljskoj smanjio se za 20 000 u 2017., dok se broj koronarnih angioplastika smanjio za 10 000. Učinak je još 16.000 smrtnih slučajeva. Broj srčanih udara znatno se povećao, samo zato što ne možemo na vrijeme intervenirati kod preinfarktnih bolesnika. Raste i skupina bolesnika sa zatajenjem srca, čija je prognoza loša. Štoviše, ovi pacijenti, uklj. zbog nesposobnosti za rad generiraju velike troškove za državni proračun.
- Izbjegli bismo probleme s lošom tarifiranjem naknada da u Poljskoj postoji nekoliko isplatitelja. Tada bi zasigurno stvorili učinkovit sustav vrednovanja usluga i usporedbu kvalitete usluga koje se pružaju između pojedinih medicinskih ustanova. Dobar primjer bio bi nizozemski ili njemački sustav. U međuvremenu, u Poljskoj je procjena koristi niža nego u Rusiji, Srbiji ili Moldaviji. Definitivno idemo u krivom smjeru - sažeo je prof. Paweł Buszman, predsjednik upravnog odbora American Heart of Poland.
Prof. Buszman je također istaknuo kako bi vrijedilo uključiti privatne institucije u zdravstveni sustav u Poljskoj. Trenutno privatna potrošnja Poljaka na liječenje iznosi preko 35 milijardi PLN godišnje i doseže 33%. sav izdatak za zdravstvenu zaštitu u Poljskoj. Teza da će javni obveznik i javna bolnica biti dovoljni i zadovoljit će sve zdravstvene potrebe Poljaka mit je i čisti populizam - naglasio je Buszman.
Pacijent u fokusu
Ministarstvo zdravstva želi stvoriti sustav koji bi zadovoljio zdravstvene potrebe Poljaka. Ministarstvo trenutno radi na zakonu o kvaliteti zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata. Istodobno će se raditi na stvaranju dva registra - statističkog i epidemiološkog. Do kraja 2018. godine također treba završiti rad na novom sustavu financijskog izvještavanja za bolnice. U njegovom stvaranju sudjelovat će i stručnjaci za procjenu troškova i zaposlenici bolnica koji svakodnevno izvještavaju o financijskim podacima. Želimo da pacijent bude u središtu pozornosti - naglasio je dr. Zbigniew J. Król, državni podtajnik u Ministarstvu zdravstva.