Utorak, 8. srpnja 2014. - Tim istraživača s Vall d'Hebron Instituta za Recerca (VHIR) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju koje je identificiralo 518 novih mikrobakterija, potpuno nepoznatih do sada, u ljudskoj mikrobioti (crijevnoj flori).
Istraživanje, u kojem su znanstvenici primijenili novi pristup bioinformatičkoj analizi, također je proširilo katalog poznatih mikrobnih gena, s 3 na 10 milijuna.
Rezultati ovog istraživanja, koji je u nedjelju objavio časopis Nature Biotechnology, dio su europskog projekta MetaHIT (Metagenomics Human Intestinal Tract), obdarenog 11, 4 milijuna eura za istraživanje povezanosti ljudskog mikrobioma sa zdravljem i bolestima, Vall d'Hebron Institut de Recerca (VHIR) jedan je od 13 koji sudjeluju u ovom projektu - i jedini španjolski centar - pod vodstvom dr. Francisca Guarnera, koji je objasnio da nemaju svi ispitivani uzorci broj nepoznatih vrsta.
Uzorci crijevne flore nekih pojedinaca imaju vrlo malo tih vrsta i, detaljno analizirajući, vidjeli su da su to uzorci bolesnika s Crohnovom bolešću. "Ovo sugerira da su ove vrste, do sada nepoznate, možda one koje čine razliku između mikrobiote zdravih ljudi i one bolesnih", najavio je Guarner.
Prema istraživačima, ovi podaci otvaraju strategije za pokušaj oporavka tih vrsta hranjivim intervencijama: davanjem vlakana, prebiotika koji pomažu selektivnom rastu nekih vrsta ili probiotika.
Te nepoznate bakterije vjerojatno su takozvane "dobre bakterije", jer nisu one tipične koje uzrokuju infekciju, niti su poznate ili izolirane prije. Prema Guarneru, otkrivene bakterije ne mogu biti izolirane, jer "gotovo sigurno ne bi preživjele izvan debelog crijeva da bi se mogle presađivati".
Osoba zadužena za rad i istraživač VHIR grupe za fiziologiju i probavnu patofiziologiju, navela je da otkrivene nove vrste „nisu obrađene, vrlo su osjetljive na kisik, odnosno da su vrlo strogi anaerobi i da uspostavljaju veliku ovisnost o svom okolišu kako bi mogle preživjeti. " "Iz istog razloga, kada smo otišli u baze podataka, nismo pronašli trag i do sada nismo ništa znali o njima", rekao je Guarner.
Otkriće je bilo moguće zahvaljujući novom pristupu bioinformatičke analize koji je omogućio tim vrstama „površinu“.
"Trenutno - prema Guarneru - samo je 10% sekvenciranog genetskog materijala poznato s 95% pouzdanosti. To ostavlja ogromno sivo područje na kojem se trenutno radi."
Studija je otkrila 741 različite metagenomske vrste, imenovane zbog nemogućnosti dodjeljivanja imena. U usporedbi s bazama podataka, istraživači su vidjeli da je 115 tih vrsta već bilo poznato, dok je 518 nepoznato; preostalih 108 djelomično je poznato.
"Sada znamo kako izgleda genom tih metagenomskih vrsta, ali ne i njihova imena i prezimena", objasnio je Guarner.
Postoji mali broj čija vrsta nije poznata, ali njihov rod ili obitelj kojoj pripadaju, a otprilike 200 metagenomskih vrsta opisanih ne može se nikako klasificirati, jer je više od 80% njihovih gena potpuno nepoznato i danas.
Prema znanstvenicima, mikroorganizmi koji žive u ljudima oko 100 milijardi, 10 puta više od ukupnog broja ljudskih stanica.
Početni rezultati istog projekta u 2010. godini ukazivali su na 3.300.000 različitih gena, prevedenih u 20.000 različitih funkcija, od kojih je 5.000 bilo do sada potpuno nepoznato.
Svaka osoba ima oko 600.000 tih mikrobnih gena, a 300.000 se stalno ponavlja kod svih pojedinaca. "U ovoj novoj studiji brojka se množi s tri i postiže se 9, 879, 896 različitih gena", rekao je Guarner.
Izvor:
Oznake:
Dijeta-I-Prehrana ishrana Seks
Istraživanje, u kojem su znanstvenici primijenili novi pristup bioinformatičkoj analizi, također je proširilo katalog poznatih mikrobnih gena, s 3 na 10 milijuna.
Rezultati ovog istraživanja, koji je u nedjelju objavio časopis Nature Biotechnology, dio su europskog projekta MetaHIT (Metagenomics Human Intestinal Tract), obdarenog 11, 4 milijuna eura za istraživanje povezanosti ljudskog mikrobioma sa zdravljem i bolestima, Vall d'Hebron Institut de Recerca (VHIR) jedan je od 13 koji sudjeluju u ovom projektu - i jedini španjolski centar - pod vodstvom dr. Francisca Guarnera, koji je objasnio da nemaju svi ispitivani uzorci broj nepoznatih vrsta.
Uzorci crijevne flore nekih pojedinaca imaju vrlo malo tih vrsta i, detaljno analizirajući, vidjeli su da su to uzorci bolesnika s Crohnovom bolešću. "Ovo sugerira da su ove vrste, do sada nepoznate, možda one koje čine razliku između mikrobiote zdravih ljudi i one bolesnih", najavio je Guarner.
"Dobre bakterije"
Prema istraživačima, ovi podaci otvaraju strategije za pokušaj oporavka tih vrsta hranjivim intervencijama: davanjem vlakana, prebiotika koji pomažu selektivnom rastu nekih vrsta ili probiotika.
Te nepoznate bakterije vjerojatno su takozvane "dobre bakterije", jer nisu one tipične koje uzrokuju infekciju, niti su poznate ili izolirane prije. Prema Guarneru, otkrivene bakterije ne mogu biti izolirane, jer "gotovo sigurno ne bi preživjele izvan debelog crijeva da bi se mogle presađivati".
Osoba zadužena za rad i istraživač VHIR grupe za fiziologiju i probavnu patofiziologiju, navela je da otkrivene nove vrste „nisu obrađene, vrlo su osjetljive na kisik, odnosno da su vrlo strogi anaerobi i da uspostavljaju veliku ovisnost o svom okolišu kako bi mogle preživjeti. " "Iz istog razloga, kada smo otišli u baze podataka, nismo pronašli trag i do sada nismo ništa znali o njima", rekao je Guarner.
Različite metagenomske vrste
Otkriće je bilo moguće zahvaljujući novom pristupu bioinformatičke analize koji je omogućio tim vrstama „površinu“.
"Trenutno - prema Guarneru - samo je 10% sekvenciranog genetskog materijala poznato s 95% pouzdanosti. To ostavlja ogromno sivo područje na kojem se trenutno radi."
Studija je otkrila 741 različite metagenomske vrste, imenovane zbog nemogućnosti dodjeljivanja imena. U usporedbi s bazama podataka, istraživači su vidjeli da je 115 tih vrsta već bilo poznato, dok je 518 nepoznato; preostalih 108 djelomično je poznato.
"Sada znamo kako izgleda genom tih metagenomskih vrsta, ali ne i njihova imena i prezimena", objasnio je Guarner.
Postoji mali broj čija vrsta nije poznata, ali njihov rod ili obitelj kojoj pripadaju, a otprilike 200 metagenomskih vrsta opisanih ne može se nikako klasificirati, jer je više od 80% njihovih gena potpuno nepoznato i danas.
Osoba ima 600.000 mikrobnih gena
Prema znanstvenicima, mikroorganizmi koji žive u ljudima oko 100 milijardi, 10 puta više od ukupnog broja ljudskih stanica.
Početni rezultati istog projekta u 2010. godini ukazivali su na 3.300.000 različitih gena, prevedenih u 20.000 različitih funkcija, od kojih je 5.000 bilo do sada potpuno nepoznato.
Svaka osoba ima oko 600.000 tih mikrobnih gena, a 300.000 se stalno ponavlja kod svih pojedinaca. "U ovoj novoj studiji brojka se množi s tri i postiže se 9, 879, 896 različitih gena", rekao je Guarner.
Izvor:
-przyczyny-objawy-leczenia.jpg)
.jpg)
