Sve više ljudi pati od ponovljenih infekcija gornjih dišnih putova. Povećava se broj oboljelih od rubeole, hripavca i vodenih kozica. Tuberkuloza nas opet napada. Ako se ne pobrinemo za imunitet, stvari će se pogoršati. Radi vlastitog zdravlja vodimo računa o prehrani i higijenskom načinu života.
Imunološki sustav (imunološki sustav) odgovoran je za sklonost infekcijama. Kad je preslab, ne može se boriti protiv mikroba. Tisuće imunih stanica (leukociti ili bijele krvne stanice) cirkuliraju u tijelu. Oni trebaju spriječiti prodor mikroba iznutra (nespecifični imunitet), a ako ne uspiju, brzo se pozabavite njima prije nego što naprave pustoš po tijelu (specifični imunitet). Najvažnija nespecifična barijera je koža i sluznice koje postavljaju različite sustave. Nespecifični imunitet dobivamo od rođenja, specifični imunitet stječemo tek nakon kontakta s danim mikroorganizmom. Leukociti žive samo nekoliko dana, pa ih tijelo redovito mora nadomještati novima. Ali za to moraju postojati uvjeti. Ako ih ne stvorimo, tijelo neće proizvesti dovoljno bijelih krvnih zrnaca i razboljet ćemo se.
Pročitajte i: Hrana koja poboljšava imunitet i štiti od infekcija Što jesti za povećanje imuniteta tijela?
Prekomjerna upotreba antibiotika smanjuje otpor tijela
Znanstvenici ističu da uzročnici bolesti nisu samo virusi i bakterije. Učinkovit imunološki sustav može se boriti protiv infekcija. Nažalost, ovaj sustav sve češće propada, a borba protiv klica postaje sve teža, često neučinkovita. Mnogo ovisi o nama samima. Najveći grijeh je prekomjerna upotreba antibiotika. Prema statistikama, svaki šesti Poljak samostalno koristi antibiotik barem jednom godišnje. Morate shvatiti da su antibiotici izumljeni za liječenje određenih bolesti. Stoga ih uzimajte samo kad vam zaista trebaju. Loše izabrani ili uzeti za svaki slučaj, umjesto da zaraste, oni naštete. Antibiotici za viruse ne djeluju, pa tako ni visoka temperatura s virusnom infekcijom nije opravdanje za posezanje za takvim lijekom. U svakom slučaju, liječenje antibioticima remeti prirodnu floru probavnog trakta, koja podržava imunološki sustav, štiteći nas od bolesti. Nakon liječenja antibiotikom, lako uhvatimo još jednu infekciju, ponovno uzmemo antibiotik, tako da postoji začarani krug. Znanstvenici ističu da što više antibiotika uzimamo, slabiji je imunitet i veća je šansa da ćemo postati otporni na lijek. Krivnja nije samo široka uporaba baktericidnih pripravaka u liječenju ljudi, već i njihova neprimjerena upotreba u veterini, uzgoju i poljoprivredi. Danas, kada na tržištu ima puno antibiotika, morate ih pametno koristiti. Prema smjernicama SZO-a, širom svijeta se stvaraju vladini programi koji to olakšavaju (radi se o razvoju sustava kontrolirane uporabe ovih lijekova). Nacionalni program zaštite od antibiotika djeluje u Poljskoj od 2004. godine.
Loše prehrambene navike negativno utječu na naš imunitet
Zauzeti i zauzeti, jedemo neredovito, a visoko prerađena hrana koja završi na našem tanjuru lišena je mnogih vrijednih hranjivih sastojaka. S druge strane, ne nedostaje mu boja, emulgatora, poboljšivača i raznih konzervansa. U našoj prehrani ima previše životinjskih masti i jednostavnih ugljikohidrata (proizvodi od šećera i bijelog brašna), nema dovoljno povrća i voća. Utjecaj? Tijelu ne osiguravamo potrebne hranjive sastojke, uključujući važne antioksidante koji podržavaju imunološki sustav. Lošu prehrambenu naviku oblikujemo kod svoje djece. Treba imati na umu da imunološki sustav malog djeteta postupno sazrijeva i u dobi od 3-4 godine postiže odgovarajuću učinkovitost (postaje potpuno zreo kad imamo 18-20 godina), stoga su djeca najosjetljivija na bolesti. Previše često koristimo stimulanse. Alkohol, kava i cigarete uništavaju vitamine i mikroelemente koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala koji su štetni za imunološki sustav. Alkoholna pića s visokim postotkom ubijaju imunološke stanice koje cirkuliraju u krvi i limfi. Tijekom pušenja u tijelu nastaju slobodni radikali koji oslabljuju imunološki sustav. Uz to, nikotinski dim iritira sluznicu dišnog sustava, olakšavajući klicama prodor u tijelo.
Stres je čest uzrok smanjenog imuniteta
Živimo pod stresom, svoju djecu uključujemo u utrku štakora, dok je imunološki sustav povezan s živčanim sustavom i dugotrajna napetost smanjuje učinkovitost naših obrambenih snaga. Pod utjecajem kortizola, koji se gotovo kontinuirano proizvodi u kroničnom stresu, smanjuje se broj bijelih krvnih stanica i sposobnost tijela da proizvodi antitijela. Smanjivanje otpora tijela i istovremeno višak androgenih hormona dovode do poremećaja prirodne bakterijske flore sluznice i razmnožavanja klica. Stoga ljudi koji su pod stresom imaju veću vjerojatnost da će razviti infekcije i manje reagirati na cjepiva. Vodimo sjedilački način života, djecu odgajamo u stakleničkim uvjetima, tako da ne treniraju imunitet. Koristimo deterdžente i antiseptike, udišemo ispušne plinove, otrovne tvari koje se emitiraju iz ljepila, boja, tepiha, namještaja, udišemo zrak osušen radijatorima i klima uređajima, nadražujući epidermu i sluznicu te uništavajući prirodnu floru.
mjesečni "Zdrowie"
