Posljednjih godina stručnjaci koji procjenjuju terapijsku učinkovitost multiple skleroze (MS) posvećuju sve više pozornosti smanjenju volumena mozga. Jedan od simptoma promjena koje imaju osobe s MS-om mogu biti kognitivni poremećaji koji značajno utječu na kvalitetu života pacijenata. Trenutno smo zahvaljujući novim dostupnim terapijama u stanju inhibirati napredovanje bolesti, a ponekad čak i poboljšati stanje osoba s MS-om.
U terapijskom procesu također je važno vježbati kognitivne funkcije i razviti rezervu na ovom području. Ključ je, međutim, odgovarajuće znanje o tome kako spriječiti procese smanjenja kognitivnih performansi, stoga bi se trebale provoditi opsežne obrazovne aktivnosti usmjerene na ljude s MS-om i njihovu rodbinu.
- Smanjenje volumena mozga (atrofija mozga, tj. Atrofija živčanog tkiva) prirodni je proces starenja. Riječ je o vrlo polaganom nestajanju živčanih stanica u mozgu. U nekim bolestima, uglavnom neurološkim, poput multiple skleroze (MS), ovaj proces napreduje puno brže - kaže Aleksandra Podlecka-Piętowska, dr. Med., Neurolog na Odjelu za neurologiju Medicinskog sveučilišta u Varšavi, stručnjakinja kampanje Ne sam za MS.
Gubitak živčanog tkiva može dovesti do poremećaja mozga, a time i do pogoršanja kvalitete života. Neki ljudi s MS-om razvijaju simptome koji ukazuju na kognitivno oštećenje. Glavne pritužbe pacijenata odnose se na probleme s koncentracijom, opće usporavanje dnevnih aktivnosti ili pamćenje informacija. Kognitivni pad kod osoba s MS-om ne treba shvatiti olako, već ga treba kontrolirati od početka bolesti.
Terapijski je cilj pokušati izbjeći simptome ili ih umanjiti. Trenutno imamo sve bolje i bolje lijekove, što daje veliku šansu da će, ako dođe do smanjenja volumena mozga, to biti mnogo kasnije i polako. Ako osoba s MS-om ima poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju, planiranju ili rješavanju zadataka, trebala bi o tome razgovarati sa svojim liječnikom. Uz to, mogu se provesti testovi kako bi se utvrdila područja u kojima postoji deficit i planirali daljnji postupci.
Multipla skleroza posebna je bolest jer se mnogi procesi bolesti odvijaju istovremeno. Neki od njih postaju uočljivi tek nakon nekoliko godina. MS je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav napada središnji živčani sustav. Početnu fazu bolesti karakteriziraju recidivi. Pacijenti razvijaju neurološke simptome, npr. Probleme s hodanjem, poremećaje vida ili osjeta.
- Od početka bolesti odvijaju se neurodegenerativni procesi uslijed kojih nervne stanice nestaju. U početnoj fazi bolesti, ovaj se simptom ne osjeća, čak i ako se broj aksona postupno smanjuje. U osoba s MS-om, upalni proces vremenom nestaje i učestalost recidiva značajno se smanjuje. Tada se otkriva atrofija mozga koja se nakupljala nekoliko godina - kaže dr. Aleksandra Podlecka-Piętowska.
Mjerenje smanjenja volumena mozga uglavnom se vrši pomoću posebnih programa u uređajima za magnetsku rezonancu (MRI). Ova metoda omogućuje utvrđivanje kako se volumen mozga mijenja tijekom određenog vremenskog razdoblja. Ovu procjenu provodi radiolog uspoređujući, na primjer, 2 pregleda obavljena uz uporabu istog aparata na vrijeme i procjenjujući je li smanjen volumen mozga.
- U slučaju atrofije mozga, u naknadnim radiološkim pregledima obavljenim na istom pacijentu, vidimo sliku kao da se mozak smanjuje. U studiji provedenoj nakon nekog vremena, volumen mozga se smanjuje, ali prostori ispunjeni likvorom se šire, a dio gdje postoji živčano tkivo smanjuje - objašnjava dr. Med.Monika Nojszewska, neurolog s Odjela za neurologiju Medicinskog sveučilišta u Varšavi, stručnjakinja u kampanji Nisu same za MS.
Smanjenje volumena mozga stvara simptome koji se pojavljuju polako, a ne iznenada. Osobe s MS-om žale se na kognitivna oštećenja. Pojavljuju se nakon nekoliko godina, kada bolest napreduje, iako proces napreduje mnogo ranije.
- Morali biste biti svjesni da ono što činimo za naš mozak od početka bolesti određuje kako ćemo funkcionirati nakon 20 godina njegovog tijeka - dodaje dr. Aleksandra Podlecka-Piętowska.
Kognitivne funkcije i popratni simptomi
Kognitivna disfunkcija jedan je od simptoma koji postaje vidljiv kao rezultat sve većeg smanjenja volumena mozga. Osobe s MS-om mogu imati poteškoća s koncentracijom, dijeljenjem pažnje, brzom obradom podataka ili obavljanjem određenih aktivnosti.
Traju duže nego nekoliko mjeseci prije. Kao rezultat procesa bolesti, ovi se poremećaji povećavaju. Poremećaji pamćenja pojavljuju se relativno kasno. Oni nisu rani simptom kognitivnih oštećenja u MS-u, već uznapredovale bolesti. Vježbanjem kognitivnih funkcija dovoljno rano održavamo mozak u boljem stanju.
Vježbanje kognitivnih funkcija treba biti preventivno. Redovito izazivanje uma može odgoditi razvoj smanjenja volumena mozga i poboljšati kvalitetu života osobe s MS-om. Vrijedno je podržati svakodnevne aktivnosti, postavljati nove atraktivne i motivirajuće podražaje ili rješavati teže zadatke koji potiču rad mozga.
Kognitivna, socijalna i tjelesna aktivnost pozitivno utječu na rad mozga. Čitanje knjiga, pisanje, stalno širenje znanja, slaganje zagonetki, rješavanje križaljki, ples, plivanje, odlazak u kazalište, sastanak s prijateljima ili sudjelovanje u aktivnostima društvenih skupina, imaju zaštitne mjere, utječu na plastičnost mozga, prilagođavaju se novim situacijama i razvijanje kognitivne rezerve. Podrazumijeva se kao znanje i vještine stečene tijekom života.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da kognitivna rezerva odgađa proces starenja našeg mozga, a time i odgađa pojavu kognitivnih poremećaja. Zahvaljujući njemu, mozak je u stanju nadoknaditi pogoršanje stanja svog funkcioniranja uslijed progresivne bolesti.
Međutim, treba imati na umu da gubitak volumena mozga smanjuje kognitivnu rezervu i ograničava mogućnosti nadoknade u slučaju oštećenja živčanog tkiva. Zbog toga je toliko važno cijelo vrijeme razvijati rezervu.
Nisu svi simptomi bolesti koji prate ljude s MS-om jasno vidljivi i razumljivi okolišu, a često se i ignoriraju. Osobe s MS-om puno više doživljavaju umor.
- Ne bi se trebali 'boriti' protiv ovog simptoma, već dobro planirati sve aktivnosti, npr. Rasporediti posao s vremenom i dopustiti si odmor nakon svakog sata. To također ne znači da će takva osoba biti manje učinkovita. I dalje će biti učinkovit, ali planiranje aktivnosti pružit će mu odgovarajuće uvjete za izvršavanje povjerenog zadatka - kaže dr. Aleksandra Podlecka-Piętowska.
Personalizacija liječenja i kvaliteta života pacijenata
Trenutno se tijek bolesti značajno promijenio zahvaljujući dostupnim terapijama i mogućnosti personalizacije liječenja, tj. Individualno prilagođenog određenom pacijentu. Mnogi pacijenti gotovo nemaju recidiva, što se izravno pretvorilo u njihovu kvalitetu života i veću slobodu u stvaranju osobnih ili profesionalnih planova.
Uz to, nove dostupne terapije puno su prikladnije za pacijente.
- U prošlosti su bile dostupne samo terapije injekcijama koje su uzrokovale nelagodu ili bol prilikom primjene i ograničavale kvalitetu života pacijenata. Trenutno su dostupni lijekovi u obliku tableta - lakše ih je zapamtiti, njima je lakše upravljati i možete ih ponijeti sa sobom na put - rekla je dr. Med. Aleksandra Podlecka-Piętowska.
Trenutno je zahvaljujući novim lijekovima moguće usporiti napredovanje bolesti, a ponekad čak poboljšati stanje osoba s MS ili usporiti gubitak volumena mozga. To je apsolutni cilj kojem stručnjaci teže u procesu ozdravljenja.
Podrška i obrazovanje
Većina društva nije svjesna da nevidljivi simptomi MS-a, poput kognitivnog oštećenja, značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje pacijenata i prevode se u izgradnju odnosa s neposrednom okolinom. Oni uzrokuju da pacijent odustane od mnogih aktivnosti, ograniči socijalne kontakte ili se čak povuče iz profesionalnog života, čime gubi samopoštovanje.
Važno je da ljudi s MS-om i njihovi najbliži znaju o simptomima koje bolest može ograničiti. To će omogućiti veće razumijevanje pacijentovih potreba i mogućnosti te prilagodbu ponašanja obitelji ili prijatelja.
Za osobu s MS-om važno je pokazati volju, strpljenje, razumijevanje, podršku i prilagodbu u teškim situacijama. Vrijedno je o tome otvoreno razgovarati. Bliske odnose s ljudima s kojima se dulje poznajemo bit će lakše održavati u ovoj situaciji.
Važno je da osoba s MS-om obavijesti svog liječnika o svim uznemirujućim simptomima povezanim s kognitivnom disfunkcijom. To će vam omogućiti planiranje odgovarajućeg, personaliziranog tretmana u skladu s popratnim simptomima.
