U posljednjih osam godina udio Argentina koji tvrde da su lošeg zdravlja se udvostručio.
- Nova studija Katoličkog sveučilišta u Argentini (UCA) otkrila je da se u Argentini sve više ljudi izjasni da se osjećaju depresivno, nesretno i lošeg zdravlja .
Prema statističkom radu Opservatorija za socijalni dug UCA, brojke ne ostavljaju nikakve sumnje: između 2010. i 2018. postotak Argentinaca koji su rekli da se osjećaju loše udvostručio se, krećući se sa 7, 5% stanovništva na 15, 7 % u tom razdoblju. Taj se osjećaj bilježi u većoj mjeri, posebno među ljudima s nižim primanjima.
Studija također pokazuje da je između 2014. i 2017. došlo do smanjenja tog udjela, ali nelagodnost je ponovno pojačana 2018. zbog drugih fizičkih i psiholoških učinaka ekonomske krize kroz koju Argentina prolazi, navode autori.
Specijalisti koji su sudjelovali u ovom radu koristili su anksiozni i depresivni simptomatološki test kao polazište. Pored toga, kombinirali su ga sa sustavom bodovanja, jer ustanova polazi od pretpostavke da se dobro zdravstveno stanje pretvara i u šire djelovanje prava, poput obrazovanja. Između ostalih ciljeva, ovaj rad traži odgovore koji kombiniraju zdravlje i prava, pristup koji je odobrila i sama Svjetska zdravstvena organizacija.
Nezadovoljstvo i osjećaj slabog zdravlja širi se među skromnim ljudima, činjenica koja ukazuje na duboki i rastući jaz nejednakosti u argentinskom društvu. Konkretno, 22, 4% najsiromašnijih ljudi u državi izjavilo je da se osjeća nesretno, što je činjenica koja je daleko od 4, 4% viših slojeva.
Pored Argentine, i druge zemlje Latinske Amerike prolaze kroz razdoblje duboke ekonomske krize, uključujući Nikaragvu, Brazil i Venezuelu. Međutim, još uvijek nema studija o tome kako ovaj fenomen utječe na percepciju zdravlja njegovih stanovnika.
Phimsri
Oznake:
Seks Seksualnost Provjeri
- Nova studija Katoličkog sveučilišta u Argentini (UCA) otkrila je da se u Argentini sve više ljudi izjasni da se osjećaju depresivno, nesretno i lošeg zdravlja .
Prema statističkom radu Opservatorija za socijalni dug UCA, brojke ne ostavljaju nikakve sumnje: između 2010. i 2018. postotak Argentinaca koji su rekli da se osjećaju loše udvostručio se, krećući se sa 7, 5% stanovništva na 15, 7 % u tom razdoblju. Taj se osjećaj bilježi u većoj mjeri, posebno među ljudima s nižim primanjima.
Studija također pokazuje da je između 2014. i 2017. došlo do smanjenja tog udjela, ali nelagodnost je ponovno pojačana 2018. zbog drugih fizičkih i psiholoških učinaka ekonomske krize kroz koju Argentina prolazi, navode autori.
Specijalisti koji su sudjelovali u ovom radu koristili su anksiozni i depresivni simptomatološki test kao polazište. Pored toga, kombinirali su ga sa sustavom bodovanja, jer ustanova polazi od pretpostavke da se dobro zdravstveno stanje pretvara i u šire djelovanje prava, poput obrazovanja. Između ostalih ciljeva, ovaj rad traži odgovore koji kombiniraju zdravlje i prava, pristup koji je odobrila i sama Svjetska zdravstvena organizacija.
Nezadovoljstvo i osjećaj slabog zdravlja širi se među skromnim ljudima, činjenica koja ukazuje na duboki i rastući jaz nejednakosti u argentinskom društvu. Konkretno, 22, 4% najsiromašnijih ljudi u državi izjavilo je da se osjeća nesretno, što je činjenica koja je daleko od 4, 4% viših slojeva.
Pored Argentine, i druge zemlje Latinske Amerike prolaze kroz razdoblje duboke ekonomske krize, uključujući Nikaragvu, Brazil i Venezuelu. Međutim, još uvijek nema studija o tome kako ovaj fenomen utječe na percepciju zdravlja njegovih stanovnika.
Phimsri
