Dobra kognitivna učinkovitost u adolescenciji povezana je s većom vjerojatnošću uživanja dobrog zdravlja u odrasloj dobi, a adolescenti koji žive u okruženju koje potiče inteligenciju pokazuju bolje verbalne, matematičke i vještine razmišljanja. Što je viša obrazovna i profesionalna razina roditelja, to je veća uspješnost njihove djece. Uz to, dobra izvedba povezana je i s pravilnim psihološkim razvojem i njegovim nedostatkom, s srčanim problemima u odrasloj dobi.
Roditelji igraju temeljnu ulogu u stvaranju poticajnog intelektualnog okruženja za svoje potomke. Kognitivni razvoj djece i adolescenata ne ovisi samo o školskom okruženju. Jedan od najvažnijih čimbenika je obrazovna i profesionalna razina roditelja. To je osigurano studijom koju su proveli španjolski istraživači s psihološkog fakulteta Sveučilišta u Malagi uz sudjelovanje stručnjaka Karolinskog instituta u Stockholmu, CSIC-a (Višeg vijeća za znanstvena istraživanja) i Sveučilišta u Zaragozi, provedenoj na 2.161 ljudi između 13 i 18 godina iz provincija Granada, Madrid, Murcia, Santander i Zaragoza. Volonteri su prošli testove inteligencije kako bi procijenili svoje verbalne, numeričke i vjerske vještine.
S druge strane, također je analizirana obrazovna i intelektualna razina njihovih roditelja. Zbog toga su razvrstani u tri razine prema zanimanju: menadžerska razina, kvalificirani radnici, nezaposleni ili zaposleni u kućnim poslovima. Njihova razina obrazovanja (osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje ili stručna ili sveučilišna izobrazba) također je uzeta u obzir.
Roditelji s višom obrazovnom i profesionalnom razinom stvaraju poticajno intelektualno okruženje u svojoj djeci, koja djeluju bolje.
Glavni zaključak studije, objavljen u "Psicothema", je da je vjerojatnost visokog kognitivnog učinka bila veća kod male djece roditelja s visokom obrazovnom i profesionalnom razinom. Istraživači ističu da "rezultati sugeriraju da su obrazovni nivo obitelji, posebno muške figure, u skladu s njihovom profesionalnom razinom", rezultati su još bolji. Uz to, treba napomenuti da je odnos između socioekonomskih čimbenika - poput razine obrazovanja roditelja i njihove vrste rada - i intelektualne uspješnosti izraženiji u verbalnim vještinama.
Stoga roditelji s višom obrazovnom i profesionalnom razinom u svojoj djeci stvaraju poticajno kognitivno okruženje, koji se bolje ponašaju u verbalnim, numeričkim i razmišljanjačkim vještinama. Kako ističe Ruth Castillo, s psihološkog fakulteta Sveučilišta u Malagi i vodeća autorica studije, utjecaj roditelja na inteligenciju njihove djece "dijelom je posljedica nasljeđivanja, a dijelom okoliša. Ali, rezultati su ovakvi rad nam omogućuje da potvrdimo utjecaj koji roditelji mogu imati na razvoj svoje djece. Osim toga, inteligencija nije stabilan ili statičan pojam, jer na njega može utjecati pozitivno ili negativno, ovisno o okolnostima. "
Drugi analizirani čimbenik bio je vrsta škole koju pohađaju adolescenti (privatne ili javne). A pokazalo se i kao važan čimbenik jer su općenito oni koji pohađaju privatnu školu akreditirali bolje intelektualne performanse od onih upisanih u javnu školu. Iako istraživači ističu da ovaj rezultat treba uzeti s oprezom, jer je broj mladih koji su sudjelovali u istraživanju i dolazili iz privatnih škola bio znatno manji (176 tinejdžera) od onih koji su studirali u javnoj školi (1985).
Izvještaj PISA-e
Rezultati ove studije u skladu su s PISA-ovim Izvještajem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji mjeri vještine čitanja, matematike i kulture 15-godišnjaka iz različitih zemalja. Prema ovom izvještaju, socijalni, ekonomski i kulturni status obitelji na vrlo relevantan način utječe na obrazovnu uspješnost adolescenata. U izvješću o PISA-i za 2009. godinu, španjolski učenici iz privatnih škola postigli su bolje rezultate u razumijevanju čitanja, matematičke kompetencije i znanstvene kompetencije od onih iz javne škole.
Dobar intelektualni učinak tijekom djetinjstva i adolescencije nije potreban samo za napredak u studiranju ili profesionalnoj karijeri. Brojna istraživanja pokazuju da je vjerojatnije da će djeca i adolescenti koji pokazuju bolje kognitivne i školske performanse imati dobro zdravlje tijekom odrasle dobi. Ili, drugo rečeno, niska razina u djetinjstvu i adolescenciji može biti prediktor zdravstvenih problema u odrasloj dobi.
Taj je odnos viđen na području psihološkog zdravlja, budući da adolescenti koji imaju dobar učinak uživaju dobro samopoštovanje, ključni stup za pravilan psihološki razvoj osobe. A dokazano je i u fizičkom zdravlju, jer su loši intelektualni učinci u djetinjstvu kasnije povezani sa srčanim problemima.
Izvor: DiarioSalud.net
Oznake:
Obitelj Lijekovi Cut-And-Dijete
Roditelji igraju temeljnu ulogu u stvaranju poticajnog intelektualnog okruženja za svoje potomke. Kognitivni razvoj djece i adolescenata ne ovisi samo o školskom okruženju. Jedan od najvažnijih čimbenika je obrazovna i profesionalna razina roditelja. To je osigurano studijom koju su proveli španjolski istraživači s psihološkog fakulteta Sveučilišta u Malagi uz sudjelovanje stručnjaka Karolinskog instituta u Stockholmu, CSIC-a (Višeg vijeća za znanstvena istraživanja) i Sveučilišta u Zaragozi, provedenoj na 2.161 ljudi između 13 i 18 godina iz provincija Granada, Madrid, Murcia, Santander i Zaragoza. Volonteri su prošli testove inteligencije kako bi procijenili svoje verbalne, numeričke i vjerske vještine.
S druge strane, također je analizirana obrazovna i intelektualna razina njihovih roditelja. Zbog toga su razvrstani u tri razine prema zanimanju: menadžerska razina, kvalificirani radnici, nezaposleni ili zaposleni u kućnim poslovima. Njihova razina obrazovanja (osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje ili stručna ili sveučilišna izobrazba) također je uzeta u obzir.
Obrazovna i profesionalna razina
Roditelji s višom obrazovnom i profesionalnom razinom stvaraju poticajno intelektualno okruženje u svojoj djeci, koja djeluju bolje.
Glavni zaključak studije, objavljen u "Psicothema", je da je vjerojatnost visokog kognitivnog učinka bila veća kod male djece roditelja s visokom obrazovnom i profesionalnom razinom. Istraživači ističu da "rezultati sugeriraju da su obrazovni nivo obitelji, posebno muške figure, u skladu s njihovom profesionalnom razinom", rezultati su još bolji. Uz to, treba napomenuti da je odnos između socioekonomskih čimbenika - poput razine obrazovanja roditelja i njihove vrste rada - i intelektualne uspješnosti izraženiji u verbalnim vještinama.
Stoga roditelji s višom obrazovnom i profesionalnom razinom u svojoj djeci stvaraju poticajno kognitivno okruženje, koji se bolje ponašaju u verbalnim, numeričkim i razmišljanjačkim vještinama. Kako ističe Ruth Castillo, s psihološkog fakulteta Sveučilišta u Malagi i vodeća autorica studije, utjecaj roditelja na inteligenciju njihove djece "dijelom je posljedica nasljeđivanja, a dijelom okoliša. Ali, rezultati su ovakvi rad nam omogućuje da potvrdimo utjecaj koji roditelji mogu imati na razvoj svoje djece. Osim toga, inteligencija nije stabilan ili statičan pojam, jer na njega može utjecati pozitivno ili negativno, ovisno o okolnostima. "
Javna ili privatna škola
Drugi analizirani čimbenik bio je vrsta škole koju pohađaju adolescenti (privatne ili javne). A pokazalo se i kao važan čimbenik jer su općenito oni koji pohađaju privatnu školu akreditirali bolje intelektualne performanse od onih upisanih u javnu školu. Iako istraživači ističu da ovaj rezultat treba uzeti s oprezom, jer je broj mladih koji su sudjelovali u istraživanju i dolazili iz privatnih škola bio znatno manji (176 tinejdžera) od onih koji su studirali u javnoj školi (1985).
Izvještaj PISA-e
Rezultati ove studije u skladu su s PISA-ovim Izvještajem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji mjeri vještine čitanja, matematike i kulture 15-godišnjaka iz različitih zemalja. Prema ovom izvještaju, socijalni, ekonomski i kulturni status obitelji na vrlo relevantan način utječe na obrazovnu uspješnost adolescenata. U izvješću o PISA-i za 2009. godinu, španjolski učenici iz privatnih škola postigli su bolje rezultate u razumijevanju čitanja, matematičke kompetencije i znanstvene kompetencije od onih iz javne škole.
INTELEKTUALNA DJELATNOST I ZDRAVLJE
Dobar intelektualni učinak tijekom djetinjstva i adolescencije nije potreban samo za napredak u studiranju ili profesionalnoj karijeri. Brojna istraživanja pokazuju da je vjerojatnije da će djeca i adolescenti koji pokazuju bolje kognitivne i školske performanse imati dobro zdravlje tijekom odrasle dobi. Ili, drugo rečeno, niska razina u djetinjstvu i adolescenciji može biti prediktor zdravstvenih problema u odrasloj dobi.
Taj je odnos viđen na području psihološkog zdravlja, budući da adolescenti koji imaju dobar učinak uživaju dobro samopoštovanje, ključni stup za pravilan psihološki razvoj osobe. A dokazano je i u fizičkom zdravlju, jer su loši intelektualni učinci u djetinjstvu kasnije povezani sa srčanim problemima.
Izvor: DiarioSalud.net
