Petak, 28. studenoga 2014. - Želite li poboljšati zdravstvenu zaštitu? Isprobajte malo dobrote, kažu stručnjaci.
Nekoliko studija sugerira da kad se zdravstveni radnici obrate pacijentima sa suosjećanjem, pacijenti se često izliječe, osjećaju manje boli i tjeskobe i čak se brže oporavljaju od prehlade.
"Kada se zdravstvena zaštita nudi ljubaznošću i saosećanjem, ona ima značajno veći učinak od one kada se nudi na bezosjećajan način koji pretpostavlja da ljudska veza nema koristi", rekao je dr. James Doty, osnivač i Ravnateljica Centra za istraživanje i obrazovanje o suosjećanju i altruizmu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford.
Iako medicina ima moć liječenja, rekao je, način na koji se primjenjuje može donijeti ogromnu razliku, ne samo za pacijente, već i za pružatelje zdravstvenih usluga.
Doty je svoje komentare temeljio na pregledu objavljenog istraživanja o dobroti i suosjećanju u medicinskoj skrbi. Ta je otkrića predstavio ranije ovog mjeseca na Konferenciji o suosjećanju i zdravstvenoj skrbi u San Franciscu.
Prema Doty, ljudska bi evolucija mogla biti ključ za objašnjenje zašto je ljubaznost važna u zdravstvu. To je zato što su se ljudi razvili da bi uključivali skrb za djecu. Dakle, kad se netko pobrine za osobu u potrebi, rekla je Doty, pacijentov mozak oslobađa oksitocin, hormon zbog kojeg se "osjećate dobro". To bi moglo pomoći pacijentima da se osjećaju manje anksiozno i napeto, što se prevodi u nižu percepciju boli.
Pružiti suosjećajnu pažnju jednostavno je, rekla je Doty. Na primjer, "oni koji to prakticiraju nagnuti se prema pacijentu", rekao je, dajući pacijentu poruku da su za liječnika ili drugog pružatelja usluga zainteresirani.
"Znamo da se zabrinutost može izraziti jednostavnim kontaktom", rekla je Doty, koja je i profesorica neurohirurgije na Stanfordu.
Osoblje također može pomoći pacijentu da se osjeća zbrinuto kad izbjegne dojam da mu se žuri, rekla je Doty.
U pregledu literature Doty je otkrila istraživanje koje je pokazalo da suosjećajno liječenje nije pomoglo samo smanjenju boli i tjeskobe, već je povezano i s nižim krvnim tlakom, kraćim bolničkim boravkom, pa čak i smanjenjem ozbiljnost i trajanje prehlade.
Bolja suradnja bi mogla biti razlog. Istraživanje je pokazalo da su pacijenti osjećali da su pružatelji zdravstvenih usluga milostivi i povećali šanse pacijenta da slijede preporuke liječnika.
Doty je rekla da se zdravstveni radnici često osjećaju angažiranijima i korisnijima u ovoj vrsti okruženja skrbi.
Ali tko prati "ljubaznost" u suvremenom zdravstvu? Doty je rekla da, iako neka nacionalna istraživanja prate zdravstvene uvjete i način na koji opslužuju pacijente, ne dosežu razinu suosjećanja. Kroz rad u centru Stanford, Doty je rekao da je započeo susret sa osigurateljima kako bi objasnio kako ljubaznost pružanja skrbi može poboljšati rezultate.
Još jedan stručnjak na tom području složio se da je solidarna uprava neophodna za bolje rezultate pacijenata.
Emiliana Simon-Thomas znanstvena je direktorica Znanstvenog centra za opće dobro Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley. Rekao je da je ključna poruka istraživanja prikupljenog na ljubaznosti da je suosjećanje u zdravstvu dvosmjerna ulica.
To znači da bi pacijenti koji traže više suosjećanja u svojoj skrbi trebali biti samilosniji i pokušati razumjeti stres pod kojim su zdravstveni radnici.
To bi moglo značiti uzimanje vremena za slušanje liječnika, čak i ako prima negativne vijesti, rekao je Simon-Thomas.
A što se događa ako odnos pacijenta i njegova pružatelja zdravstvene zaštite ne funkcionira? Prema Simon-Thomasu, pacijenti koji naiđu na nesretnog pružatelja usluga trebali bi slobodno zatražiti drugog, ali ne agresivno.
"Prečesto se ljudi naljute ili agresivno, na svoju štetu, kada ljubazno pitaju što je potrebno i izražavaju način na koji se međuljudska dinamika čini da se osjećaju mnogo učinkovitijim", rekao je.
Na primjer, žena s prekomjernom težinom, za koju liječnici kažu da će imati srčani udar ako ozbiljno ne smrša, mogla bi se osjećati povrijeđeno i depresivno. Prema Simon-Thomasu, prvo bih mogao zahvaliti liječniku na savjetu, a zatim mu reći kako ga osjeća, a zatim pitati drugog liječnika s kojim će se lakše povezati.
Izvor:
Oznake:
Wellness ishrana Regeneracija
Nekoliko studija sugerira da kad se zdravstveni radnici obrate pacijentima sa suosjećanjem, pacijenti se često izliječe, osjećaju manje boli i tjeskobe i čak se brže oporavljaju od prehlade.
"Kada se zdravstvena zaštita nudi ljubaznošću i saosećanjem, ona ima značajno veći učinak od one kada se nudi na bezosjećajan način koji pretpostavlja da ljudska veza nema koristi", rekao je dr. James Doty, osnivač i Ravnateljica Centra za istraživanje i obrazovanje o suosjećanju i altruizmu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford.
Iako medicina ima moć liječenja, rekao je, način na koji se primjenjuje može donijeti ogromnu razliku, ne samo za pacijente, već i za pružatelje zdravstvenih usluga.
Doty je svoje komentare temeljio na pregledu objavljenog istraživanja o dobroti i suosjećanju u medicinskoj skrbi. Ta je otkrića predstavio ranije ovog mjeseca na Konferenciji o suosjećanju i zdravstvenoj skrbi u San Franciscu.
Prema Doty, ljudska bi evolucija mogla biti ključ za objašnjenje zašto je ljubaznost važna u zdravstvu. To je zato što su se ljudi razvili da bi uključivali skrb za djecu. Dakle, kad se netko pobrine za osobu u potrebi, rekla je Doty, pacijentov mozak oslobađa oksitocin, hormon zbog kojeg se "osjećate dobro". To bi moglo pomoći pacijentima da se osjećaju manje anksiozno i napeto, što se prevodi u nižu percepciju boli.
Pružiti suosjećajnu pažnju jednostavno je, rekla je Doty. Na primjer, "oni koji to prakticiraju nagnuti se prema pacijentu", rekao je, dajući pacijentu poruku da su za liječnika ili drugog pružatelja usluga zainteresirani.
"Znamo da se zabrinutost može izraziti jednostavnim kontaktom", rekla je Doty, koja je i profesorica neurohirurgije na Stanfordu.
Osoblje također može pomoći pacijentu da se osjeća zbrinuto kad izbjegne dojam da mu se žuri, rekla je Doty.
U pregledu literature Doty je otkrila istraživanje koje je pokazalo da suosjećajno liječenje nije pomoglo samo smanjenju boli i tjeskobe, već je povezano i s nižim krvnim tlakom, kraćim bolničkim boravkom, pa čak i smanjenjem ozbiljnost i trajanje prehlade.
Bolja suradnja bi mogla biti razlog. Istraživanje je pokazalo da su pacijenti osjećali da su pružatelji zdravstvenih usluga milostivi i povećali šanse pacijenta da slijede preporuke liječnika.
Doty je rekla da se zdravstveni radnici često osjećaju angažiranijima i korisnijima u ovoj vrsti okruženja skrbi.
Ali tko prati "ljubaznost" u suvremenom zdravstvu? Doty je rekla da, iako neka nacionalna istraživanja prate zdravstvene uvjete i način na koji opslužuju pacijente, ne dosežu razinu suosjećanja. Kroz rad u centru Stanford, Doty je rekao da je započeo susret sa osigurateljima kako bi objasnio kako ljubaznost pružanja skrbi može poboljšati rezultate.
Još jedan stručnjak na tom području složio se da je solidarna uprava neophodna za bolje rezultate pacijenata.
Emiliana Simon-Thomas znanstvena je direktorica Znanstvenog centra za opće dobro Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley. Rekao je da je ključna poruka istraživanja prikupljenog na ljubaznosti da je suosjećanje u zdravstvu dvosmjerna ulica.
To znači da bi pacijenti koji traže više suosjećanja u svojoj skrbi trebali biti samilosniji i pokušati razumjeti stres pod kojim su zdravstveni radnici.
To bi moglo značiti uzimanje vremena za slušanje liječnika, čak i ako prima negativne vijesti, rekao je Simon-Thomas.
A što se događa ako odnos pacijenta i njegova pružatelja zdravstvene zaštite ne funkcionira? Prema Simon-Thomasu, pacijenti koji naiđu na nesretnog pružatelja usluga trebali bi slobodno zatražiti drugog, ali ne agresivno.
"Prečesto se ljudi naljute ili agresivno, na svoju štetu, kada ljubazno pitaju što je potrebno i izražavaju način na koji se međuljudska dinamika čini da se osjećaju mnogo učinkovitijim", rekao je.
Na primjer, žena s prekomjernom težinom, za koju liječnici kažu da će imati srčani udar ako ozbiljno ne smrša, mogla bi se osjećati povrijeđeno i depresivno. Prema Simon-Thomasu, prvo bih mogao zahvaliti liječniku na savjetu, a zatim mu reći kako ga osjeća, a zatim pitati drugog liječnika s kojim će se lakše povezati.
Izvor: