Srijeda, 20. svibnja 2015. - Operacija tako jednostavna kao uklanjanje dodataka postala je izuzetno opasna operacija: ako se rana zarazi, pacijent može pretrpjeti sepsu i umrijeti. Transplantacije su postale gotovo nemoguće, svaka infekcija ubit će pacijenta.
Pneumonija je ponovno bila glavni ubojica starijih osoba. A među mladima postoji epidemija: gonoreja, seksualno prenosiva infekcija koja uzrokuje neplodnost i izvanmateričku trudnoću, potencijalno smrtonosni poremećaj za majku.
Ni mi nismo u mogućnosti liječiti bolesnike od tuberkuloze, niti one koji pate od ozbiljnih nesreća, niti one koji su izgorjeli.
Nova proteza, kuk ili koljeno, novi srčani ventil, plastična operacija, pa čak i tetovaža: svi su ti uvjeti postali ogroman rizik od smrti.
Dobrodošli u eru poslije antibiotika. Doba u kojoj su takozvani "čudotvorni lijekovi", antibiotici, prestala djelovati.
Još uvijek ne stižemo, ali blizu smo.
Bakterije su stekle otpornost na ove lijekove i imamo sve manje i manje mogućnosti za liječenje infekcija.
Znanstvenici su već započeli razgovor o ovoj eri post antibiotika. Izvješće koje je naručila britanska vlada kaže da ako do 2050. godine ne budemo imali nove antibiotike, u svijetu će svake godine umrijeti 10 milijuna ljudi.
"Prije nego što su antibiotici otkriveni u 40-ima, sve zarazne bolesti, poput upale pluća, meningitisa, kožne infekcije, tuberkuloze itd., Komplicirale su se, razvile sepsu i imale vrlo visoku smrtnost", kaže za BBC Mundo Pilar Ramón Pardo, regionalni savjetnik za antimikrobnu otpornost Svjetske zdravstvene organizacije i Panaameričke zdravstvene organizacije.
"Ako nastavimo tim putem da imamo sve više patogena koji su postali multirezistentni, imamo rizik da se vratimo u tu situaciju."
"Zapravo, već je primjećujemo kod mnogih bolesti uzrokovanih rezistentnim patogenima - poput upale pluća, sepse ili teških dijarejskih bolesti - koje imaju veće komplikacije i veći rizik od smrti za pacijenta", dodaje.
"A utjecaj antibiotika je ogroman i nadilazi zarazne bolesti: postoje pacijenti koji su primili transplantaciju, oni koji su imunosupresirani liječenjem raka, koji u bolnicu odlaze zbog srčanog udara i zaraze u bolnici, nesreće, opekline, operacije itd. ", dodaje.
No, ono što nas je dovelo ovdje, kažu stručnjaci, je zlouporaba koju smo dali antibioticima.
Sa svakom infekcijom koju liječimo bez potrebe za tim lijekovima, sa svakim liječenjem koji ne uzimamo kako je naznačeno, učinimo ove lijekove manje i manje učinkovitima.
Ali upozorenje nije novo. Stručnjaci već nekoliko godina pokušavaju upozoriti na rizik od izostanka ovih lijekova.
Međutim, u izvještaju objavljenom prošlog travnja, WHO navodi da samo 34 od 133 zemlje koje su proučavane imaju nacionalni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike.
U Latinskoj Americi samo su tri zemlje uspostavile ovaj plan. Problem u regiji posebno je rasprostranjen prodajom antibiotika bez recepta: u 18 zemalja u regiji, kaže WHO, mogu se nabaviti na ovaj način.
"To je složen problem koji je teško prenijeti građanima", kaže dr. Ramón.
"Podrazumijeva niz odrednica: neprimjerene uporabe, upotreba stoke i poljoprivrede, nedostatak laboratorijskih kapaciteta za otkrivanje otpornosti."
"To je i problem koji malo znaju građani, javno mnijenje, donosioci odluka. I nisu poduzete odgovarajuće mjere da se on obuzda", kaže stručnjak WHO-PAHO.
Najvjerojatnije, ta majka kupuje antibiotik i daje ga svom djetetu.
"Ako djetetu taj antibiotik ne treba, antibiotik neće utjecati na bolest, ali može imati štetne učinke na dijete", objašnjava dr. Ramón Pardo.
Osim toga, lijek može izazvati otpornost u flori tog djeteta. Što znači da sljedeći put kada dijete treba antibiotik možda neće imati učinka.
"Zato je vrlo važno da svako reguliranje prodaje antibiotika bude popraćeno poboljšanjem pristupa zdravstvenim uslugama", kaže on.
"I naravno da morate educirati stanovništvo, obrazovanje liječnika i osoblja za izdavanje lijekova u ljekarnama i uspostaviti pravila koja reguliraju prodaju antibiotika", kaže stručnjak.
Posljednji put kada je u svijetu uvedena nova klasa antibiotika - obitelj lijekova s potpuno novom aktivnošću - bila je prije 30 godina.
Velike farmaceutske tvrtke obustavile su svoja istraživanja o antibioticima zbog ogromnih troškova koje ovo polje podrazumijeva i nesigurnosti da će s njima moći donijeti zaradu.
Zato, kaže Pilar Ramón, WHO promiče globalni akcijski plan protiv otpornosti na antibiotike.
To će biti jedna od glavnih tema o kojoj će se razgovarati na godišnjem sastanku Svjetske zdravstvene organizacije koji je započeo ovog ponedjeljka u Ženevi u Švicarskoj.
"S ovim se očekuje da će svaka zemlja razviti vlastiti nacionalni plan, koji bi trebao biti multisektorski i uključivati poljoprivredni sektor, stočarstvo, nevladine organizacije, zajednicu, farmaceutsku industriju kako bi potaknuo razvoj novih lijekova i novih studija kako bi se otkrio otpor", kaže on. za BBC Mundo, stručnjak WHO.
Izvor:
Oznake:
Dijeta-I-Prehrana Drugačiji Vijesti
Pneumonija je ponovno bila glavni ubojica starijih osoba. A među mladima postoji epidemija: gonoreja, seksualno prenosiva infekcija koja uzrokuje neplodnost i izvanmateričku trudnoću, potencijalno smrtonosni poremećaj za majku.
Ni mi nismo u mogućnosti liječiti bolesnike od tuberkuloze, niti one koji pate od ozbiljnih nesreća, niti one koji su izgorjeli.
Nova proteza, kuk ili koljeno, novi srčani ventil, plastična operacija, pa čak i tetovaža: svi su ti uvjeti postali ogroman rizik od smrti.
Dobrodošli u eru poslije antibiotika. Doba u kojoj su takozvani "čudotvorni lijekovi", antibiotici, prestala djelovati.
Još uvijek ne stižemo, ali blizu smo.
čudesan
Antibiotici, koji su spasili milijune života gotovo 80 godina zahvaljujući sposobnosti ubijanja bakterija i pretvaranja smrtonosnih bolesti u puku nelagodu, gube tu moć.Bakterije su stekle otpornost na ove lijekove i imamo sve manje i manje mogućnosti za liječenje infekcija.
Znanstvenici su već započeli razgovor o ovoj eri post antibiotika. Izvješće koje je naručila britanska vlada kaže da ako do 2050. godine ne budemo imali nove antibiotike, u svijetu će svake godine umrijeti 10 milijuna ljudi.
"Prije nego što su antibiotici otkriveni u 40-ima, sve zarazne bolesti, poput upale pluća, meningitisa, kožne infekcije, tuberkuloze itd., Komplicirale su se, razvile sepsu i imale vrlo visoku smrtnost", kaže za BBC Mundo Pilar Ramón Pardo, regionalni savjetnik za antimikrobnu otpornost Svjetske zdravstvene organizacije i Panaameričke zdravstvene organizacije.
"Ako nastavimo tim putem da imamo sve više patogena koji su postali multirezistentni, imamo rizik da se vratimo u tu situaciju."
"Zapravo, već je primjećujemo kod mnogih bolesti uzrokovanih rezistentnim patogenima - poput upale pluća, sepse ili teških dijarejskih bolesti - koje imaju veće komplikacije i veći rizik od smrti za pacijenta", dodaje.
"A utjecaj antibiotika je ogroman i nadilazi zarazne bolesti: postoje pacijenti koji su primili transplantaciju, oni koji su imunosupresirani liječenjem raka, koji u bolnicu odlaze zbog srčanog udara i zaraze u bolnici, nesreće, opekline, operacije itd. ", dodaje.
Protiv vremena
Znanstvenici širom svijeta trče protiv vremena pokušavajući shvatiti kako su patogeni uspjeli razviti svoju otpornost.No, ono što nas je dovelo ovdje, kažu stručnjaci, je zlouporaba koju smo dali antibioticima.
Sa svakom infekcijom koju liječimo bez potrebe za tim lijekovima, sa svakim liječenjem koji ne uzimamo kako je naznačeno, učinimo ove lijekove manje i manje učinkovitima.
Ali upozorenje nije novo. Stručnjaci već nekoliko godina pokušavaju upozoriti na rizik od izostanka ovih lijekova.
Međutim, u izvještaju objavljenom prošlog travnja, WHO navodi da samo 34 od 133 zemlje koje su proučavane imaju nacionalni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike.
U Latinskoj Americi samo su tri zemlje uspostavile ovaj plan. Problem u regiji posebno je rasprostranjen prodajom antibiotika bez recepta: u 18 zemalja u regiji, kaže WHO, mogu se nabaviti na ovaj način.
"To je složen problem koji je teško prenijeti građanima", kaže dr. Ramón.
"Podrazumijeva niz odrednica: neprimjerene uporabe, upotreba stoke i poljoprivrede, nedostatak laboratorijskih kapaciteta za otkrivanje otpornosti."
"To je i problem koji malo znaju građani, javno mnijenje, donosioci odluka. I nisu poduzete odgovarajuće mjere da se on obuzda", kaže stručnjak WHO-PAHO.
regulacija
A također, dodaje, to je osjetljiv problem jer, što može učiniti majka u zabačenom kraju koja nema pristup liječniku radi liječenja svog djeteta, ali ima li ljekarnu u kojoj može kupiti antibiotik?Najvjerojatnije, ta majka kupuje antibiotik i daje ga svom djetetu.
"Ako djetetu taj antibiotik ne treba, antibiotik neće utjecati na bolest, ali može imati štetne učinke na dijete", objašnjava dr. Ramón Pardo.
Osim toga, lijek može izazvati otpornost u flori tog djeteta. Što znači da sljedeći put kada dijete treba antibiotik možda neće imati učinka.
"Zato je vrlo važno da svako reguliranje prodaje antibiotika bude popraćeno poboljšanjem pristupa zdravstvenim uslugama", kaže on.
"I naravno da morate educirati stanovništvo, obrazovanje liječnika i osoblja za izdavanje lijekova u ljekarnama i uspostaviti pravila koja reguliraju prodaju antibiotika", kaže stručnjak.
Istraživanje i razvoj
Drugi veliki problem je nedostatak spremnosti velikih farmaceutskih tvrtki za razvoj novih antibiotika.Posljednji put kada je u svijetu uvedena nova klasa antibiotika - obitelj lijekova s potpuno novom aktivnošću - bila je prije 30 godina.
Velike farmaceutske tvrtke obustavile su svoja istraživanja o antibioticima zbog ogromnih troškova koje ovo polje podrazumijeva i nesigurnosti da će s njima moći donijeti zaradu.
Zato, kaže Pilar Ramón, WHO promiče globalni akcijski plan protiv otpornosti na antibiotike.
To će biti jedna od glavnih tema o kojoj će se razgovarati na godišnjem sastanku Svjetske zdravstvene organizacije koji je započeo ovog ponedjeljka u Ženevi u Švicarskoj.
"S ovim se očekuje da će svaka zemlja razviti vlastiti nacionalni plan, koji bi trebao biti multisektorski i uključivati poljoprivredni sektor, stočarstvo, nevladine organizacije, zajednicu, farmaceutsku industriju kako bi potaknuo razvoj novih lijekova i novih studija kako bi se otkrio otpor", kaže on. za BBC Mundo, stručnjak WHO.
Izvor:
